Susret s hrvatskim znanstvenikom i liječnikom, rođenim Vinkovčaninom, prof. dr. sci. Zdenkom Kovačem, patofiziologom održan je u organizaciji Lige protiv raka u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima.
“Dobro došao, kući”, tako ga je uvodno pozdravio večerašnji domaćin doc. dr. sc. Dražen Švagelj.
U povodu stogodišnjice Patofiziologije u Hrvatskoj i 180. godišnjicu Matice Hrvatske, stručna razmišljanja podijelio je s kolegama na temu “O naravi čovjekovih bolesti – uzroci, nastanak, samoregulacija i ishod.”
“Večeras govorimo o patofiziologiji, naravi bolesti odnosno kako se procesi razvijaju, kako nastaju i koji su ishodi. Ovaj pristup integrira različite grane medicine, osnovne procese odgovorne za bolest“, rekao je prof. Kovač uvodno.
Osim genetskih predispozicija koje ne možemo birati, puno je elemenata na koje možemo utjecati, kaže naš vrhunski stručnjak – od načina prehrane, načina i ritma života jer količina smanjenoga ili preuvećanog opterećenja može podjednako biti loša za zdravlje i djelovati kao etiološki čimbenik, pojašnjava.
Stres je fiziološki odgovor organizma, pitanje je samo na koji način ga kanalizirati, ponudio je odgovor na vječno pitanje.
“Vježbom se u velikoj mjeri može modificirati stresni odgovor. To je činjenica i pokazano jer stres ima svoju fiziološku zadaću na odgovor domaćina, a njegovom preobrazbom odnosno načinom na koji reagiramo, postižemo pozitivne učinke”, objašnjava.
Inače, prof. dr. sci. Zdenko Kovač rođen je u Vinkovcima, gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje prije ravno 47 godina i otišao na Studij medicine u Zagrebu gdje završio i poslijediplomski studij Alergologije i kliničke imunologije, stoji, između ostalog, u njegovu životopisu. Doktorirao je u području eksperimentalne tkivnopresadbene imunologije, a postdoktorski studij iz stanične i humoralne imunologije odradio je na Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) u Bethesdi, u SAD-u.
Objavio je više od 300 znanstvenih, stručnih i nastavnih tekstova.
Danas profesor Kovač živi s obitelju u Zagrebu i Dubrovniku, obrazuje buduće generacije liječnika, a omiljena literatura i sekundarni interesi mu uključuju hrvatsku povijest, matematiku, fenomenologiju čovjekove kulture i filozofiju znanosti.
