Ovih dana i hrvatski Istok teško diše pod toplinskim valom koji je zahvatio cijelu Europu. Kako sačuvati zdravlje i vitalnost pod ekstremno visokim temperaturama savjetuje vinkovačka liječnica, specijalisticu obiteljske medicine Maja Matijević koja je u svakodnevnom kontaktu s pacijentima.
„Rekla bih da su dosta dobro pripremljeni i disciplinirani. Vjerojatno veliki utjecaj ima i iskustvo iz prethodnih godina, s obzirom na to da se taj trend porasta temperatura nastavlja iz godine u godinu. Već smo svi bili spremni da će biti otprilike ovako, mediji dosta izvještavaju, daju preporuke, upute kako treba postupiti. Tako da ih moram pohvaliti, suradnja s pacijentima nam je dosta dobra. Primijetili smo čak da izbjegavaju i dolaske u ambulantu za vrijeme najjače izloženosti suncu, tako najveću frekvenciju pacijenata imamo zapravo u ranojutarnjim satima, ali i negdje u poslijepodnevnoj smjeni, iza 17 sati. Ostale konzultacije odrađujemo telefonskim putem, jave se u smislu nekih znakova dehidracije, simptoma sunčanice, ali ništa teže, hvala Bogu do sada nismo zabilježili”, ističe liječnica.
Najugroženiji su dakako djeca i stariji, no i ostalima rast temperatura iz godine u godinu sve teže pada. Krajem srpnja obarali smo rekorde s 42°C u hladu, negdje se topio asfalt, drugdje su ptice padale s neba. Odgovornost je na nama kako bismo, prema praćenjima prognostičara, što lakše premostili jedno od najtoplijih ljeta u zadnjih tridesetak godina.
„Preporuke su svima već dosta poznate. Uvijek savjetujemo, ako postoji mogućnost, izbjegavati direktan boravak na suncu u vrijeme najveće izloženosti, što bi bilo svakako između 10 i 17 sati. Naravno, nismo svi u mogućnosti pridržavati se tih mjera zbog posla i svakodnevnih obaveza, tako da se trebamo gdje god bili dovoljno hidrirati, unositi i više nego uobičajeno tekućine. Najčešća greška koja se događa piti tek kada ožednimo jer tada je već kasno. Znači treba stalno davati organizmu dovoljnu hidraciju, svakih sat i pol do dva, a osobe koje su fizički radnici i izloženi suncu i u manjim razmacima. Nadalje, držati se hlada, rashlađivati prostor u kojem boravimo, nositi zaštitne dodatke – šešire širokog oboda, suncobrane koji bi se mogli vratiti u modu, svakako zaštititi kožu s kremama s visokim zaštitnim faktorom, i otprilike to je to, nikako boraviti izravno na suncu, jesti laganu hranu, znači što tekućije obroke, izbjegavati sada roštilje, ljuto, začinjeno. Nažalost trenutno ima puno i gastroenteritisa odnosno crijevnih viroza s visokom temperaturom koje se vole nadovezati. Tako gubimo tekućinu znojenjem pa se vrlo brzo uđe u dehidraciju”, poručuje liječnica.
