Vlada je Saboru uputila izmjene i dopune Zakona o radu na kojemu se radilo dvije godine, a uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti te će se implementirati kroz dvije europske direktive. Radi se o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima, objavio je Jutarnji list.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naveo je kako Zakon uvodi niz novina kao što je suzbijanje dugogodišnjih ugovora na određeno vrijeme, zatim regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu sve do novog oblika rada putem digitalnih platformi. Nakon što ga Sabor usvoji na snagu će stupiti početkom sljedeće godine, izuzev regulacije platformskog rada koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. Vlada smatra kako će izmjenama ZOR-a spriječiti sklapanje neopravdanih ugovora o radu na određeno te je propisala kako za svaki takav ugovor mora postojati objektivan razlog vezan uz određeni rok.
Dopušteno je sklopiti tri takva ugovora unutar tri godine pri čemu se uzastopnim smatraju oni između kojih je prošlo do tri mjeseca. Iznimka postoji kod ugovora na određeno vrijeme kada je u pitanju sezonski rad, projekte Europske unije ili zamijene radnika. Ministarstvo navodi da je prema međunarodno usporedivim Eurostatovim podacima Hrvatska 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora, što je značajno više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5%.
Kada govorimo o kratkotrajnim ugovorima koji traju do tri mjeseca, Hrvatska je na vrhu ljestvice europskih država po udjelu takvih ugovora o radu (prema Eurostatovim definicijama smatraju se prekarnima, ali u ZOR-u se ne koristi izraz prekarni rad). Prosjek EU 27 je samo 1,7% ugovora iznimno kratkoga trajanja, a Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 4,2 % takvih ugovora, piše Jutarnji listi. Rad na izdvojenom mjestu je uređen u dvije verzije – rad na daljinu i rad od kuće, a može biti stalan, povremen ili privremen. Radnik će imati pravo na naknadu troškova kao što su režije ili internet u slučaju ako se ugovori rad za stalno od kuće ili najmanje 10 dana uzastopno u jednom mjesecu. S druge pak strane, ako se radi o radu na daljinu onda poslodavac nema navedenih obaveza niti mora radniku osigurati računalo.
Ministarstvo ističe kako je sada omogućilo fleksibilnije usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza jer radnik može zatražiti da radi od kuću u slučaju osobnih potreba poput bolesti ili invaliditeta, trudnoće roditeljske obveze prema djeci do osme godine, zatim pružanja skrbi članu uže obitelji ili kućanstva. Ukoliko dođe do izvanredne situacije kao što je epidemija koronavirusa predviđeno je da poslodavac i radnik mogu dogovoriti rad od kuće i to do 30 dana bez potpisivanja ugovora o takvom radu.
U izmjene i dopune ušla je odredba da u izvanrednoj situaciji i njome izazvanog prekida rada djelatnici imaju pravo na najmanje 70% prosječne plaće u prethodna tri mjeseca što do sada nije bilo propisano Zakonom jer se podrazumijevalo da se treba isplatiti 100-postotni iznos.
Osim navedenog, uvodi se i šira mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca (do osam sati tjedno bez godišnjeg ograničenja te privremeno 16 sati tjedno), a uz to se ukida pravo matičnog poslodavca da daje suglasnost. Propisano je kako će poslodavac plaću morati isplaćivati najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a navedeni rok se neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom.
Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu. Usvojen je i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji uređuje način prelaska radnika i na crno u zakonite okvire.
