Ban Josip Šokčević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman jutros su u Vinkovcima osvanuli sa zaštitnim nacionalnim simbolom, ali i svevremenskim odjevnim dodatkom čiji se izum pripisuje Hrvatima.
Instalaciju povodom Dana kravate potpisuju učenici i profesori Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca u Vinkovcima.
Hrvatski sabor, na inicijativu Academie Cravatice, proglasio je 2008. godine 18. listopada Danom kravate, a u ovoj školi obilježava se zadnjih osam godina na inicijativu profesora Stjepana Radića i profesorice Lucije Vuger, koji su s obilježavanjem Dana kravate u hodnicima škole započeli na početku svog nastavničkog puta. U tome im se rado priključuju kolege iz zbornice koje taj dan u svoje odjevne kombinacije uklapaju kravate ili rupce, a njihov primjer slijede i učenici, neki iz razloga pokazati svoj modni izričaj, a neki kako bi zaradili bonus za ispriku od provjere znanja. Mudro!
„U ovogodišnjem obilježavanju Dana kravate priključila nam se i profesorica Tomislava Komesarović, a obilježavanje samog dana prenijeli smo i na ulice našeg grada na način da smo izradili kravate za bana Josipa Šokčevića i predsjednika Franju Tuđmana, vjerujem da će ih prolaznici zamijetiti, a neke možda i potaknuti da izvuku kravate iz svojih ormara”, pozivaju profesori.
“Pripreme za obilježavanje Dana kravate odradili smo u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci gdje smo 10. listopada održali radionicu na kojoj su sudjelovali prvašići iz OŠ Josipa Kozarca Vinkovci te ostali posjetitelji. Učenice naše škole Laura Iskrić, Ivana Kolarević i Dora Mrkonjić sudionicima su prenijele priču o crvenom rupcu koji je preteča današnje kravate te iz kojih razloga u svijetu kravatu povezuju uz Hrvate. Sudionici radionice naučili su vezati rupce i kravate te na kraju izradili svoju vlastitu kravatu, a najviše su se obradovali kravati s bombonima što se može vidjeti u videu o radionici koji su izradile učenice Lana Fuzy i Maja Džigumović”, pojašnjavaju profesori Vuger i Radić.
Dan kravate obilježava se 18. listopada jer je na taj dan 2003. godine u Puli izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je putem svjetskih televizijskih postaja vidjelo više od milijardu ljudi.
Hrvati i kravata
A kada je riječ o povijesnim izvorima i općoj kulturi, profesori i učenici Ekonomske škole podsjećaju kako je Habsburška Monarhija u 16. stoljeću, uz samu granicu s Osmanskim Carstvom, osnovala Vojnu krajinu s ciljem obrane od daljnjih turskih provala. Muško stanovništvo iz tog područja bilo je obavezno služiti vojsku i sudjelovati u ratovima, ne samo u onim s Osmanskim Carstvom, nego i u ratovima koje je Habsburška Monarhija vodila na europskim bojištima. Hrvatski vojnici sudjelovali su u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648), a bili su prepoznatljivi po marami koju su nosili oko vrata, preteči današnje kravate. Sredinom 17. stoljeća služili su i u Francuskoj, gdje je i ustrojena posebna pukovnija „Rojayal Cravates“ koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, a plemići od čipke ili muslina.
Kravata je bila dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja jer u to vrijeme nije bilo vojničkih odora. Za kraljevanja Luja XIV, kravata je prihvaćena u Francuskoj, prije svega na dvoru gdje se uvijek preuzimala vojnička ornamentika, modna inovacija “a la croate”, izraz koji je ubrzo ušao u korijen francuske riječi “cravate”. Novi detalj ubrzo je postao moda među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije.
Kravata se tako s ratnih bojišta, preko francuskog dvora, proširila i na ostale europske dvorove te postala ustaljeni detalj muške mode.
I tako, dok ste vi noćas spavali, dva najveća frajera u gradu spremala su se za Dan kravate u Vinkovcima. Bravo za angažman, kreativnost, inovativnost!
