Cijena jaja znatno je porasla, problema ima i s njihovom opskrbom, a posljednjih dana svjedočimo i nestašici ovog osnovnog prehrambenog proizvoda. Situacija na tržištu nije sjajna, a što se točno događa pojasnio nam je direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije, Zdenko Podolar.
„Nestašica je tu, a to ponajviše vidimo po tome što nam se javljaju kupci koji do sada nisu pokazivali interes za kupnju jaja iz slobodnog uzgoja. Mi imamo proizvodnju od osam do devet tisuća komada dnevno, međutim naši partneri su u zadnje vrijeme pojačali narudžbe, a mi ih ne možemo uvijek sve ispoštovati. Jednostavno je velik sraz između ponude i potražnje, odnosno ponuda je sada daleko manja od potražnje”, pojašnjava nam Podolar i dodaje kako je nestašica očekivana, pogotovo jer je u posljednjih godinu dana došlo do poskupljenja repromaterijala, ulaznih troškova, energenata, stočna hrana je, primjerice, poskupjela za više od 70 posto.
Jedan od razloga nestašice je i činjenica da nesilice ulaze u zimu, pernate se, uzimaju više hranjiva, a na promjenu godišnjeg doba, temperature i skraćivanje dana koke oduvijek reagiraju smanjenom nesivošću. Agro-klaster Vukovarsko-srijemske županije i njihovi kooperanti su, kaže direktor, uspjeli zadržati svoju prosječnu proizvodnju, ali isplativost tog posla puno je manja nego što je bila prije, recimo, dvije godine.
Iako su se cijene u drugoj polovici godine relativno stabilizirale, otkupna i prodajna cijena prema velikim kupcima još uvijek nisu ni blizu ulaznim troškovima, zato je i opala profitabilnost. „Ako je otkupna cijena narasla za 10 do 15 posto, to nije ni blizu u odnosu na troškove koji su otišli 70 do 80 posto. Primjerice stočna hrana koja je otišla gore za više od 70 posto u godinu dana participira s više od pola ukupnih troškova u strukturi proizvodnje”, napomenuo je Podolar dodavši kako bi realno bilo da otkupna cijena jaja bude barem 30 do 40 posto veća. Hrvatska, kaže, troši između 600 i 800 milijuna jaja godišnje i to su uglavnom ona iz podnog uzgoja, tek se u zadnje dvije do tri godine pojavljuje značajna količina jaja iz slobodnog uzgoja kakva ima naš Agro-klaster. Slobodni uzgoj participira s tek nekih dva do tri posto ukupnog broja jaja pa većina proizvođača nema baš nekog utjecaja kada su u pitanju problemi na tržištu, poput ovih s kojima se danas susrećemo.
Podolar je mišljenja da će cijene rasti još neko vrijeme budući da se još uvijek nisu uskladile ponuda i potražnja. Polako će sve to doći i do razine kako je to primjerice u Njemačkoj ili Austriji gdje su cijene veće nego kod nas, pogotovo s dolaskom eura jer se tako jače pozicioniramo na globalnom tržištu. Normalno je stoga da će se te globalne cijene potom reflektirati i naše tržište. Za očekivati je sada da će proizvođači pokušati koliko-toliko namiriti sve one troškove i gubitke koje su imali u prethodnom periodu, kada otkupne cijene nisu išle gore, a troškovi jesu. Isto tako, smatra da trenutno stanje, odnosno veća potražnja i potrošnja, na neki način ide na ruku proizvođačima, osobito jer bi se stanje vrlo brzo trebalo stabilizirati. Do Božića, ako ne i prije.
„Problem je što, kada se smanji proizvodnja, treba proći neko vrijeme da se zamjeni jato, a više nije tako lako ni nabaviti koke nesilice. Mnogi bi novo jato stavili u funkciju za 15,20 dana, no to ne ide tako brzo. Riječ je o jednom dugotrajnijem procesu”, ističe Podolar. Sve nade usmjerene su na to da će se situacija na kraju razvijati u korist proizvođačima, a da kupci ipak neće osjetiti preveliku razliku. Najbolja opcija bi bila, pojasnio nam je direktor županijskog Agro-klastera, da se cijene reflektiraju kroz manje trgovačke marže jer trgovci su sada ti koji uglavnom imaju najveću potrebu za jajima – kojih na policama u posljednje vrijeme i nema baš puno.
