Hoćemo li na parlamentarnim izborima 2024. birati dosadašnjih 14 saborskih zastupnika iz V. Izborne jedinice (i ostalih) ili sudeći prema najavama, kojeg manje, proporcionalno broju birača, znat ćemo najkasnije u kasno ljeto ovo godine.
Naime, Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti 1. listopada. To znači da parlament do toga datuma mora donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i osigurati jednaku vrijednost svakog biračkog glasa.
Od prvog upozorenja 2010. do danas, Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, obrazlaže Ustavni sud svoju odluku.
“Ustavni sud nije odlučio Saboru uputiti novo upozorenje, nego je zakon ukinuo i to iz dva razloga. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova”, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare, a prenosi HRT.
Ministar Ivan Malenica odgovara kako će njegovo Ministarstvo uprave početi s pripremama za izmjenu zakona kako bi u Saboru bile izglasane, najvjerojatnije u rujnu.
“Najlakše bi bilo utvrditi koliko svaka jedinica ima birača i sukladno tome doći do broja zastupnika, bez prekrajanja jer je to uvijek kompleksno”, predlaže Malenica.
Naime, zvono za uzbunu Popis je stanovništva 2021. koji je, drugi put nakon Popisa 2011., potvrdio odstupanja broja birača plus ili minus pet posto od prosjeka još veća. Ustavni sud utvrdio je da razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica dovode u sumnju demokratski karakter izbornog procesa što upućuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama.
Granice izbornih jedinica trebaju se što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama, rekao je Šeparović naglasivši da zakon ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.
“Zakon je formalno na snazi do 1. listopada ove godine. Izbori bi se mogli normalno provesti, međutim proveli bi se po zakonu koji je Ustavni sud utvrdio da je neustavan. Prema tome, oni se mogli formalno provesti, ali je pitanje što bi Ustavni sud odlučio u eventualnim izbornim sporovima povodom žalbi pojedinih kandidata, političara, stranaka”, kazao je nakon sjednice Suda pozivajući zakonodavca čim prije donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama, no suci Ustavnog suda tu ne smiju imati nikakvu ni savjetodavnu ni bilo koju drugu ulogu, osim kontrole donesenog zakona.
Ako je situacija daleko prekoračila promjene dvaju popisa stanovništva, zašto Ustavni sud nije ranije reagirao kao što je to učinio sada.
“Tijekom svih dosadašnjih izbora niti jedan kandidat ili stranka nije sudu podnijela žalbu u kojem je dokazivala da je zbog različitog broja birača u pojedinim izbornim jedinicama izgubio izbore”, odgovorio je predsjednik Ustavnog suda uz naglasak, pritom, da ne poziva na hajke niti “da se neki brišu”.
Premijer Andrej Plenković najavio je danas da će Vlada izmjenom Zakona o izbornim jedinicama osigurati jednakost biračkog prava.
Trenutni zakon predviđa deset izbornih jedinica iz kojih se bira po 14 zastupnika. Za očekivati je da će se u novi minimalno intervenirati s obzirom na kratkoću vremena do novih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj za koje poznavatelji predviđaju čak rano proljeće, odnosno ožujak 2024. godine.
