Vinkovčani su nedavno na svoje kućne pragove dobili dva promotivna letka. Jedan od njih otvara temu pravilnog održavanja dimnjaka i loženja vatre sa zdravstvenog, ekološkog, ekonomskog te aspekta sigurnosti. A kada je o dimnjacima riječ, uz vlasnike, tu su za sigurnost zaduženi dimnjačari.
Neki vjeruju da donose sreću, pa ima i ona da se kada vidiš dimnjačara treba uhvatiti za dugme, a neki će reći i kako se dugme ne smije pustiti dok ne vidiš nekoga s naočalama. Vjerovati može tko što hoće, ali dimnjačari obavljaju vrlo važan posao kada je riječ o sigurnosti ljudi i materijalnih dobara. Također, iako će ih neki kada ih vide u prolazu smatrati za znak sreće, kada ih vide u svom dvorištu gledat će ih kao nevolju jer dimnjačara treba i platiti. O posebnostima i značaju posla, kao i iskustvima s terena, htjeli smo porazgovarati s nekim od dimnjačara, ali su oni, kažu nam, sada prezauzeti te obećavaju razgovor nekom drugom prilikom.
Kako god, reći ćemo da dimnjačari u okviru svoga posla obavljaju kontrolu i čišćenje dimnjaka i ventilacija, kontrolu prohodnosti dimnjaka, njihovo odčepljivanje te čišćenje priključnih dimovodnih cijevi. Obavljaju kontrolu priključka trošila, čiste, kontroliraju i održavaju dimovodne kanale. Čiste peći i kotlove za centralno grijanje na kruto gorivo, čiste peći i kotlova za centralno grijanje na tekuće gorivo te plinske kotlove za centralno grijanje. Dimnjačari također rade kontrolu povrata dimnih plinova u prostoriju, pregled dimnjaka za priključenje novog trošila ili ventilacije te izdaju nalaze o ispravnosti. Također, oni obavljaju pregled dimnjaka i izdaju nalaze za kompletiranje dokumentacije za uporabnu dozvolu objekta. Posao dimnjačara obuhvaća i nadzor prilikom izgradnje novih dimovodnih objekata, reatestaciju postojećeg stanja dimnjaka i izdavanje dokumentacije (elaborata) o ispravnosti.
Pri svemu tome svi korisnici dimovodnih objekata i uređaja za loženje dužni su omogućiti redovito čišćenje i pregled te ne smiju dimnjačaru sprječavati pristup niti ga ometati u vršenju dimnjačarskih poslova.
Recimo i to kako se srednjoškolski obrazovni program dimnjačar danas može upisati jedino u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu. Za upis potrebno je imati završenu osnovnu školu, liječničku svjedodžbu i ugovor. Program traje tri godine, a nakon završetka polaže se završni ispit i stječe kvalifikacija za tržište rada. Nakon završenoga školovanja i tri godine radnoga iskustva u zanimanju može se polagati majstorski ispit, čime se stječe zvanje majstor-dimnjačar.
Osim srednjoškolskoga, obrazovanje za zanimanje dimnjačar provodi se i u okviru sustava obrazovanja odraslih.
Inače, barem prema podacima na Burzi rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u ovom trenutku niti jedan poslodavac s područja Vukovarsko-srijemske županije ne traži dimnjačara, a isto tako nema ni dimnjačara koji traže posao.
