Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2014. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Od samoga početka kroz organizaciju prigodnih sadržaja ovu manifestaciju podržala je i Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci.
Cilj je Mjeseca hrvatskoga jezika u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika. Izravan poticaj za pokretanje jedne ovakve manifestacije bila je činjenica da je 1. srpnja 2013. godine primanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije kao 28. članice, hrvatski jezik postao službeni jezik Europske unije. Mjesec hrvatskoga jezika počinje Međunarodnim danom materinskoga jezika, 21. veljače, a završava 17. ožujka na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika”’ iz 1967. godine. Mjesecom hrvatske knjige obuhvaćeni su i Dani hrvatskoga jezika od 11. do 17. ožujka, koje je utemeljio Hrvatski sabor 1997. godine.
„Mi u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci pokušavamo obilježiti većinu važnih datuma u Hrvatskoj i svijetu, a naravno da su nam posebno važne teme koje se odnose na jezik, književnost i pisanu riječ. Zato nam je važan i ovaj Mjesec hrvatskoga jezika i tu smo manifestaciju podržali od samoga početka 2014. godine želeći istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika i svih njegovih narječja i dijalekata”, ističe knjižničarka Tija Pažanin.
Gradska knjižnica tako i ove godine uz Mjesec hrvatske knjige organizira sada već tradicionalnu literarnu večer za srednjoškolce prigodno nazvanu „Srednjoškolci sanjaju riječima”. „Namijenjena je svim srednjoškolcima od 1. do 4. razreda, koji se mogu prijaviti s najviše dvije pjesme ili jednom pričom“, ističe naša sugovornica.
Večer „Srednjoškolci sanjaju riječima” najavljena je za srijedu, 8. ožujka, u 18 sati. Ovaj susret, kaže Tija Pažanin, uvijek prođe u odličnoj atmosferi jer uz one koji predstavljaju svoje radove uvijek dođu i njihovi prijatelji koji ih žele čuti, pa se u Knjižnici okupi veliki broj mladih ljudi.
Mjesec hrvatske knjige prati i prigodna izložba koja predstavlja jezikoslovne knjige kroz povijest. Među brojnim vrijednim izdanjima mogu se vidjeti i neke knjige kojih nema u slobodnom pristupu i ne mogu se pronaći na policama Knjižnice kao što su Hrvojev misal ili Gazofilacij Ivana Belostenca.
„Pozivamo sve da dođu u Knjižnicu i pogledaju izložbu, pogotovo pozivamo mlade da dođu na literarnu večer, ali ne samo njih nego i sve ljubitelje pisane i govorene riječi”, ističe Tija Pažanin.
