Vinkovčani će od sutra na raspolaganju imati najnoviju knjižnicu u Hrvatskoj koja prema svim standardima stoji uz bok najsuvremenijim europskim knjižnicama. Ako je suditi po riječima ministrice Nine Obuljen Koržinek, otvorenje nove knjižnice u gradu na Bosutu bez pretjerivanja je jedan od događaja desetljeća za cijelu hrvatsku kulturu.
I uistinu, prema svemu dosad viđenom bit će ovo novi vinkovački hram znanja, centar kulture i multimedije u kojem će građani ovoga grada, ali i stanovnici drugih mjesta naše županije, moći koristiti sve prednosti novih tehnologija u sinergiji s tradicijom i kulturnim značajem pisane riječi. Prostirući se na čak 4.500 kvadrata, sa svojih 6.500 korisnika, nova vinkovačka knjižnica bit će mjesto cjeloživotnog učenja, mjesto gdje će po znanje dolaziti studenti, gdje će naši najmlađi uživati u igri, a osnovnoškolci učiti kroz edukativne radionice. Bit će ovo i mjesto gdje će srednjoškolci u idealnim uvjetima istraživati teme koje ih zanimaju, a umirovljenici u miru popiti kavu razgovarajući o nekim prošlim vremenima.
Ravnateljica Vedrana Lugić reći će kako je nova zgrada osmišljena upravo s ciljem da Vinkovčani svoju knjižnicu prihvate kao novi zajednički dnevni boravak, u koji će uvijek rado dolaziti i u kojem će se u svakom trenutku ugodno osjećati. Tako će, objašnjava, uz posudbene i studijske odjele, nova knjižnica sadržavati i posebne prostore za mlađu i stariju djecu, igraonice i radionice, prostor za arhivu, multimediju, caffe bar i brojne druge pogodnosti. Zahvaljujući modernoj informatičkoj opremi te RFID sustavu za automatizaciju knjižničnog poslovanja, u novom ćemo objektu, primjerice, samostalno moći zadužiti i razdužiti građu, 3D printati, birati između kontakta s informatorom ili ne i slično, jer će informatički i funkcionalno cijeli sustav biti u korak s najsuvremenijim ustanovama ovakvoga tipa.
Najmodernija knjižnica u Hrvatskoj nastavak je priče o Vinkovcima kao gradu kulture i umjetnika, velikih književnika, gradu koji je uvijek poticao nove trendove i na nacionalnom nivou predstavljao nove ideje. Tako je recimo Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci jedna od tri knjižnice koje su inicirale donošenje prvog Zakon o knjižnicama 1960. godine. Zakon je stupio na snagu 11. studenoga iste godine pa se danas Dan narodnih knjižnica u našoj zemlji obilježava upravo 11. studenoga.
Vinkovci su i prvi grad u Hrvatskoj koji je imao dječji odjel jer je još 1937. godine kao dio Hrvatske čitaonice utemeljena Dječja knjižnica koja je imala svoj fond, radno vrijeme, zaposlenika i ciljane korisnike, što su karakteristike današnjih dječjih odjela u narodnim knjižnicama. Vinkovačka knjižnica prva je preuzela i standarde modernih knjižnica, kada se 1959. građa počela slagati prema univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji i uvelo cjelodnevno radno vrijeme.
Današnja Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, podsjeća pročelnica gradskog Upravnog odjela za kulturu i turizam Marija Liščić Drmić, najstarija je ustanova u gradu. Osnovana je 1945. godine kao Knjižnica i čitaonica Narodnog fronta, ali slijednica je duge i bogate povijesti čitaonica iz 19. i prve polovice 20. stoljeća, prvenstveno Vinkovačke čitaonice, utemeljene 9. kolovoza davne 1875. godine u kavani “Zum Keiser von Öesterreich” za banovanja Ivana Mažuranića, kada su Vinkovci bili sastavni dio Vojne krajine. Čitaonicu su osnovala 33 člana, među kojima časnik Antun pl. Kurelec (prvi predsjednik), profesori Mijo i Pero Brašnić, poznati astronom i fizičar dr. Oton Kučera i drugi. Od 1877. g. Vinkovačka čitaonica djeluje u gostionici “Millitär – Wirtshaus” (danas Šumarski dom, na uglu Gundulićeve i Glagoljaške ulice), a od 1897. g. u gostionici Crni konjić (“Zum schwarzen Rössel”) u Zvonimirovoj ulici, koja će biti otkupljena, a potom zahvaljujući Hrvatskoj čitaonici tu će nastati Hrvatski dom.
„Postoji jedan podatak koji je malo poznat, a to je da su se na poziv predsjednika Hrvatske čitaonice 1911. godine u Vinkovcima sastali predsjednici hrvatskih društava i dogovorili osnivanje i izgradnju Hrvatskog doma tako što će sredstva prikupiti izradom i prodajom dionica. Gradnja kojom je rukovodio cijenjeni mladi vinkovački inženjer D. Basler započela je 1922. godine, a radovi su bili vrijedni tri milijuna tadašnjih kruna. Postavljanje kamena temeljca kojeg je besplatno izradio domaći klesar Stipo Auman, obilježeno je proslavom na kojoj se okupio veliki broj građana“, priča nam pročelnica Liščić Drmić. Vinkovci i sutra, sigurna je, ispisuju povijest.
„Vrlo brzo nova knjižnica postat će simbol grada koji će s oduševljenjem posjećivati svi oni koji dođu vidjeti i doživjeti najstarije naselje u Europi. Uvijek će netko iz nekih razloga biti protiv ovakvih projekata, ali moramo biti svjesni kako sve što danas radimo ostavljamo u nasljeđe našoj djeci. Naša je dužnost da mlađim generacijama ostavimo moderan i uređen grad u kojem je ugodno živjeti i koji svojim stanovnicima pruža sve potrebne sadržaje“, poručuje Marija Liščić Drmić.
Zanimljivo je kako je, baš kao i njegov prethodnik prije nešto više od 100 godina, zgradu nove knjižnice na istom mjestu gdje se nalazila ona stara, projektirao mladi vinkovački arhitekt Marko Milidrag koji je za taj posao prošle godine dobio i godišnju nagradu Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, a koja se dodjeljuje za značajan doprinos graditeljskoj struci.
