Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci danas je ugostila sastanak logopeda Slavonsko-baranjske podružnice Hrvatskog logopedskog društva. Prisutno je bilo 30-ak logopeda iz svih slavonskih županija, a predavanje o razvojnom jezičnom poremećaju održala je Jelena Kuvač Kraljević s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
„Razvojni jezični poremećaji obuhvaćaju oko 8% populacije djece i cjeloživotni su, a logopedi im pomažu kako naučiti živjeti s poremećajima. Vrlo često djeca u školi nastavljaju imati probleme s čitanjem i pisanjem pa imaju probleme s učenjem, disleksijom i dr. Ova dva primjera su najzastupljenija i ljudi su više na njih osjetljivi, ali roditelji bi trebali znati da korijeni tih problema dolaze iz predškolskog i vrtićkog razdoblja”, istaknula je Kuvač Kraljević.
Predsjednica Slavonsko-baranjske podružnice Hrvatskog logopedskog društva, Lidija Šmit Brleković, kazala je kako su ovakvi skupovi i predavanja jako bitni kako bi svi međusobno razmjenjivali iskustva u logopedskom radu, ali i povezali znanost i praksu novih spoznaja koji stalno dolaze kroz nova istraživanja.
„Razvoj jezika, govora i komunikacije kod djece je izuzetno važna. U razdoblju prije odlaska u školu veliki postotak djece ima određene poteškoće u izgovoru. Dio tih teškoća ispravit će se spontano, ali dio neće i treba s njima odraditi vježbe. Isto tako, danas smo se bavili onime što često ostane neprepoznato, a to su jezične teškoće koje su prikrivene jer dijete uredno funkcionira i komunicira s okolinom, ali ima problema u području razumijevanja složenijih rečenica u hrvatskog jeziku ili samo ne zna proizvesti pravilne, složene i gramatički ispravne rečenice”, objašnjava Šmit Brleković dodavši da to ostavlja najveći trag na slabijem razumijevanju pročitanog i težeg uspostavljanja socijalnih kontakata djece u školi.
Kako smo doznali iz prve ruke na logopedskom skupu, teško je očekivati od roditelja da će u ranoj fazi dobro razumjeti jezični poremećaj svoje djece. Kasnije je puno lakše primijetiti poremećaje, a samim time teže je i djelovati.
„Logopedski, zdravstveni i pedijatrijski sustav trebali bi biti puno interventniji, stoga bi trebalo što više uključiti logopede i psihologe u ranijem razdoblju za mentalno zdravlje djece. Rana intervencija je ključ kako bi to prepoznali. Mi kao stručnjaci, koji ćemo biti uključeni kroz sustav, prepoznajemo tu djecu i dajemo im podršku”, zaključuje Jelena Kuvač Kraljević.
