Večeras je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci mr. sc. Ljubica Gligorević održala predavanje na temu „Vrijeme korizme – reminiscencije i prakse”. O korizmenom običajima znamo puno, no predavačica je dala odgovore na pitanja koji su običaji specifični za Vinkovce.
„Nakon poklada dolazi nam korizma, a već smo sada u drugom tjednu. Pepelnica označava početak korizmenog razdoblja, a trajanje se tehnički računa 38 dana, nedjelje se ne zbrajaju, ali se ipak zbrajaju Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, s obzirom na to da je i to vrijeme posta i molitve”, kazala je Gligorević.
Svima je poznato da se u vrijeme korizme dosta žaluje, a određeni običaji vrlo su zanimljivi u cjelokupnom razdoblju. Tako su publici na večerašnjem predavanju približena sjećanja i reminiscencije koja su vezana uz područje Istočne Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, ali naravno i Vinkovaca te okolnih područja.
„O pučkim običajima možemo dosta govoriti, ali prije svega, vodilo se računa o tišoj odjeći koja se nosila bez ukrasa, nakita, odnosno točno se znalo što je trebalo nositi na sebi u svakom tjednu korizme. Neki svećenici naročito su to protežirali, poput našega Josipa Lovretića, kada je službovao u Gradištu između 1902. i 1920. godine. Točno je propisivao puku kako treba dolaziti u crkvu, a čak im je posuđivao i određeni materijal”, dodala je predavačica.
Kako je istaknula Gligorević, nekada se postilo tijekom cijele korizme, a u novije vrijeme zapovijedani post je na Pepelnicu i Veliki petak. O posnoj hrani svakako se može dosta toga govoriti, a u današnje vrijeme puno je kuharica i priručnika priređeno na ovu temu.
„Danas javnost propituje čega se tko odrekao, ljudi se odriču uglavnom nezdravih životnih navika poput pušenja, alkohola, čokolade ili općenitih slastica, ali ljudi ne trebaju otkrivati čega su se odrekli. Unutarnje stanje je najvažnije tijekom ovog razdoblja, a svi znamo čega se ne treba odreći. Ne treba se odreći dobrih dijela, ne samo u korizmi, nego općenito”, kazala je Gligorević.
Nakon Cvjetnice ulazimo u Veliki tjedan, a on je u tradicijskoj kulturi uvijek bio zanimljiv i povezan s vjerskim životom. Tu postoje razni običaji, od Šibanja Juda nakon mise, zavezivanja zvona na Veliki četvrtak, pa sve do pjevanja muke i Gospinog plača na Veliki petak. „U mnogim našim mjestima na Veliku subotu je uskrsnuće, a onda su organizirane procesije, posveta vode, vatre, ali Uskrs dolazi u nedjelju kao najradosniji i najveći blagdan kojemu se svi veselimo”, zaključno će Gligorević.
Korizma je razdoblje pripreme za Uskrs, a sastoji se od šest korizmenih nedjelja. Prva je Čista nedjelja, a riječ je o čišćenju duše, domova i unutarnjeg organizma. Trenutno se nalazimo u drugom korizmenom tjednu kojega zovemo Pačista, koji je još čišći od prve nedjelje. Idući tjedan, govori Gligorević, na rasporedu je Bezimena nedjelja, vrijeme kada nema veselja i ne spominju se aktivnosti. Zatim dolazi Sredoposna nedjelja koja označava sredinu korizmenog posta, a u Gluhoj nedjelji govorimo o pokrivanju raspela i slika, upravo kako je u prošlosti bilo u crkvi i domovima. Za kraj dolazi Cvjetnica, najznačajnija u korizmenom razdoblju, a tada se posvećuju grančice, što je simbolika ulaska Isusa u Jeruzalem.
