Dolazak na Hitnu pomoć, pa i kada je neopravdan – neće se naplaćivati. Poručili su to iz Ministarstva zdravstva nakon medijskih natpisa proteklih tjedana, iako Hrvatski sindikat hitne medicine od tog prijedloga ne odustaje.
Suhi kašalj, bol u trbuhu, vađenje šavova ili zato što je „lakše i brže“, liječnici se na hitnom prijemu uistinu naslušaju svega. Statistike već godinama potvrđuju kako je veći broj pregleda nehitnih pacijenata u odnosu na hitne i prioritetne, a to zagušuje sustav i iscrpljuje kadar, smatra Hrvatski sindikat hitne medicine. S druge strane, liječnici su nemoćni. I hitne i one koji to nisu – sve ih primaju i svima nastoje pomoći.
Potvrdila nam je to i Jelena Kovačević, voditeljica Službe hitne medicine pri Zavodu za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije. Kako nam je rekla, Zavod zbrinjava sve pacijente koji zatraže zdravstvenu skrb u ovoj ustanovi.
„Dnevno zbrinemo oko 80 pacijenata na području cijele županije, što uključuje intervencije na terenu, preglede u ambulanti i savjete na telefonu putem broja 194. Ne vodimo evidenciju nehitnih pacijenata, niti ih tako kategoriziramo, ali susrećemo se s raznim slučajevima“, pojašnjava nam Kovačević navodeći primjere poput križobolje, mijalgije (bolovi u mišićima) i slično. Nehitni pacijenti su, dodaje, oni koji nisu životno ugroženi i koji bi mogli svoj zdravstveni problem riješiti putem obiteljskog liječnika.
Ministarstvo zdravstva je djelatnicima Hitne medicinske službe obećalo Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći. Tada se govorilo da bi u tom prijedlogu zakona trebale biti stavke o formiranju timova, beneficiranom radnom stažu, a obuhvaćene bi bile i helikopterske jedinice i proširenje timova hitne pomoći. Zasad je napravljena radna skupina koja je održala četiri sastanka, no dalje od toga nije došlo.
Predsjednik Hrvatskog sindikata Hitne medicine, Vinkovčanin Danijel Šota, kaže kako je od njih stigao prijedlog naplate jer dolazi do gušenja sustava zbog pacijenata koji nisu hitni.
“Odaziv je prevelik, pacijenti koji su hitni su obično mirni, čekaju svoj red i trpe zbog onih kojima nije ništa. Imamo milijun bizarnih razloga zbog kojih nam ljudi dolaze. Zbog tog sustava ljudi odlaze iz hitne medicine, bili smo na kongresu u Puli, vidimo da dosta liječnika napušta specijalizaciju hitne medicine. Nismo nikad mislili da će se to događati”, rekao je.
Dodaje da su bizarni razlozi zbog kojih im ljudi dolaze. “Dođu ljudi nekad zato jer im treba razgovor usred noći. Bila nam je žena koja je išla na depilaciju nogu pa imala smetnje. Što da radimo s njom? Ili roditelji s dvoje djece pred ljetovanje da ih se pregleda, kao za svaki slučaj. To iscrpljuje kadar do krajnjih granica, a kad netko dođe na šalter, vi morate učiniti potrebno. Uostalom, liječnik će napraviti sve i da skine eventualnu kasniju odgovornost sa sebe”, rekao je Šota.
A kako bi njihov prijedlog funkcionirao u praksi? Pojašnjava kako bi na nalazu stajalo je li pacijent došao neopravdano i takve bi se upućivalo prema HZZO-u, vršilo bi se naplata ili bi stvar išla uz neostvarivanje određenih povlastica na dopunsko osiguranje.
„Netko mora početi razmišljati da zdravstvo košta. Gubimo ogroman novac i ugrožavamo živote jer imamo 90 posto pacijenata koji nisu hitni. Ne 15, nego 90 posto”, upozorava i apelira na građane da budu savjesni, budući da svatko od nas može jednoga dana postati hitan slučaj.
