U Hrvatskim šumama Upravi šuma Podružnica Vinkovci danas je održana sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora na temu „Revitalizacija šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanje otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena“.
Članovi Odbora, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskih šuma, šumarskih strukovnih udruženja, akademske zajednice, te lokalne i regionalne samouprave, razgovarali o sanaciji posljedica olujnog nevremena koje je 19. i 21. srpnja 2023. godine počinilo značajne štete na šumama i šumskim zemljištima na području Spačvanskog bazena.
„Nakon što su raščišćene šumske prometnice i prosjeke, krenuli smo u pridobivanje šuma odnosno sječu, izvlačenje drvnih sortimenata na šumske ceste i dalje prodaju. Nakon toga površine moramo pripremiti za naplodnju i obaviti sadnju s biljkama, a tamo gdje je to moguće sjetvu sa žirom hrasta lužnjaka. Možemo reći da smo oko 60% posla na pridobivanju već obavili. Također, prošle jeseni i zime već smo izvršili i prve sadnje sa sadnicama hrasta lužnjaka, nekih 150.000 sadnica na području Šumarije Otok, koja je i najviše stradala”, istaknuo je Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma.
Prema procjeni, podsjetio je Sabljić, štete od vjetroizvala i vjetroloma na razini Hrvatskih šuma iznose oko 4 milijuna metara kubnih.
„Financijska šteta još uvijek nije konačno utvrđena. Pričamo o nekih 150 milijuna eura, ali bojim se da će dugoročno gledajući to biti puno više”, kazao je Sabljić.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir istaknula je kako je u Spačvanskom bazenu stradala najvrijednija šuma u ovom dijelu Europe.
„Želimo vidjeti kako teče sanacija, na koji način se pristupilo pošumljavanju i revitalizaciji šumskih sastojina, postoje li dovoljni kapaciteti i institucionalna podrška, ima li dovoljno radnika za ovaj posao koji je izuzetno zahtjevan, vodi li se dovoljno računa o njihovoj zaštiti na radu, koliko mogu, primjerice, volonteri pomoć u pošumljavanju i revitalizaciji”, istaknula je Marijana Petir.
„Šuma može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez šume. Kada pomislimo na hrast, kada pomislimo na Spačvu, svima nam je interes da se ove šume što prije revitaliziraju jer one osim što nam znače život jer nam proizvode kisik, lokalnom stanovništvu znače život i zato jer su izvor zapošljavanja”, kazala je Petir.
Hrvatska svojim šumama gospodari već skoro 260 godina na održiv način, istaknula je Marijana Petir.
„Mi već duže vremena kao Odbor komuniciramo s Europskom komisijom te smo više puta upozorili da je upravljanje šumama nacionalna nadležnost i tako poslali poruku da upravljanje s europske razine za nas nije prihvatljivo. Mi održivo i potrajno gospodarimo šumama i želimo takve ovlasti zadržati. U promišljanju budućih klimatskih politika i europskih strategija, napomenula je, važno je uzeti u obzir i elementarne nepogode koje se sve češće događaju i u tom smislu razmjenjivati iskustva i vidjeti koji zajednički odgovor možemo dati na takve buduće situacije”, istaknula je Marijana Petir.
„Drago mi je što je saborski Odbor za poljoprivredu, zajedno s Komorom inženjera šumarstva, išao u smjeru da sjednica bude u Vinkovcima i da o šumarstvu razgovaramo ovdje u srcu šumarstva. Želimo da sve one informacije koje trebaju doći i do Odbora i do medija, budu prezentirane na jedan stručan i politički snažan način. Drago mi je što su danas ovdje kolege saborski zastupnici, članovi Odbora iz drugih krajeva, da vide važnost Hrvatskih šuma i šumarstva za naš kraj i u kojoj mjeri šumarstvo utječe na život u Vukovarsko-srijemskoj županiji”, istaknuo je saborski zastupnik Ivan Bosančić, član Odbora za poljoprivredu te kao gradonačelnik Vinkovaca s UŠP Vinkovci sudomaćin današnjega sastanka.
