Ako se kao i mnogi ljudi ovih dana žalite na ubode sitnih bubica, evo o čemu je riječ.
Riječ je o nametniku o kojem su šumari prvi pisali prije čak 10 godina. Naime, hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se proširila gotovo posvuda. Porijeklom je iz sjeverne Amerike, a pretpostavlja se da je u Hrvatsku stigla na ceradama kamiona, transportom iz Turske. Uz nju, postoji i platanina stjenica, koja je česta u gradskim drvoredima platana, poručuju iz Hrvatskih šuma.
Prema njihovim riječima, navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira što utječe i na prirodnu obnovu naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i brze prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno, iako bez nekih posljedica osim neugode, bocka i ljude.
Hrvatske šume d.o.o. skupa sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstva za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost.
