Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine ujedinit će Hrvatsku i ove godine. U miru i tišini hodati u pet i pol kilometara dugoj Koloni sjećanja koja će u ponedjeljak, 18. studenoga u 10.30 krenuti iz dvorišta bolnice put Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, odraz je poštovanja na mjestu posebnog pijeteta u gradu na čijim se sravnjenim temeljima stvarala hrvatska sloboda, na žrtvi života generacija koje su tih devedesetih trebali živjeti najbolje godine. Mnogi od njih otišli su s mirisima spaljenog grada, a 33 godine nakon, o posmrtnim ostacima njih 1788 ni danas još ni traga ni glasa.
“Te nestale osobe nisu samo broj. To su članovi nečijih obitelji čije se sudbine ne smiju zaboraviti. Uz sve napore Ministarstva hrvatskih branitelja, potraga i dalje traje. Nedavna, iako bolna, potvrda masovne grobnice kod Negoslavaca, tračak je nade za obitelji koje tri desetljeća žive u tami neizvjesnosti. Pronalaženje nestalih humanitarno je pitanje koje nadilazi politiku, jer je to dug prema svakom čovjeku i obitelji koja čeka istinu. Istovremeno, bolno je gledati da se neke osobe, odgovorne za zločine počinjene u Vukovaru, u Srbiji glorificiraju kao nacionalni heroji. Za Vukovarce, svaka takva vijest otvara stare rane. Zaslužuju pravdu, kao i odgovornost svih koji su tijekom rata počinili zločine. Iako su međunarodni odnosi i politički procesi složeni, Vukovarci neće prestati tražiti istinu i pravdu”, kazao je za Radio Vinkovce direktor Hrvatskog radio Vukovara Robert Rac.
Večernji spomen uz molitvu i svijeće u krugu bolnice uoči godišnjice pada grada, predvodit će danas vukovarsko svećenstvo i franjevačka mladež. Na čelu 26. Kolone sjećanja hodat će 2 656 mladih u spomen na točno toliko žrtava koliko ih je poimence pobrojao grad čija je ratna šteta procijenjena na 1,3 milijarde eura.
“Dirljiva i snažna gesta. Kolona sjećanja nije samo izraz poštovanja prema poginulima i nestalima, već i simbol zajedništva cijele Hrvatske”, sublimira Rac.
Misu zadušnicu na groblju uz 938 bijelih križeva sutra u 13 sati predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.
Vukovar je danas infrastrukturno uređen grad, suživot je kvalitetniji, a problemi slični ostatku Hrvatske – nedostatak radnih mjesta, iseljavanje i perspektiva mladih obitelji te gospodarski impuls koji uvijek može biti snažniji, dodaje.
„Nažalost, Vukovar je u medijima prečesto prikazan kroz prizmu tragedije, što, iako istinito, nije cijela slika. Tu su i mnoge pozitivne priče – mladi poduzetnici koji otvaraju radna mjesta, obitelji koje nastavljaju živjeti i stvarati, uspjesi sportaša. Ulaganja u obrazovanje, djecu, mlade i društveni život, sve su to iskoraci prema, nadamo se, boljoj budućnosti”, zaključuje direktor HRV-a.
