Od 2008. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji Sigurna kuća kao dio jednoga od četiri strateška programa Udruge B.a.B.e, a to su: Rodna ravnopravnost, Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, Sigurna kuća te Javne politike i zagovaranje.
U povodu današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog, koji se obilježava u spomen na sestre Mirabel, političke aktivistkinje ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici, razgovarali smo s Ivanom Sučić.
Ivana Sučić ravnateljica je Sigurne kuće Vukovarsko-srijemske županije te, u ime Udruge B.a.B.e, članica Županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji VSŽ, ujedno i aktualna voditeljica tima.
Jedna od glavnih tema kada je riječ o nasilju nad ženama problem je da se žene vrlo teško odlučuju prijaviti nasilnika i otići od nasilnika. Ističe to i naša sugovornica.
„Da, žene se vrlo teško odlučuju za ovaj korak, ali da bi se to shvatilo potrebno je jako dobro poznavati dinamiku obiteljskog nasilja. Što se tu događa, što se događa jednoj ženi žrtvi obiteljskog nasilja kada uđe u taj, recimo to tako, začarani krug obiteljskog nasilja, u tu jednu mrežu iz koje je jako teško izaći. Zato je važno da stručne osobe iz institucija kojima se ona obraća znaju to prepoznati i na pravi način prići žrtvi, ohrabriti ju i uputiti na ustanove kojima se može obratiti kako bi zatražila pomoć. Često se događa da pri prijavi nasilja žrtva osjeti stigmatizaciju i samim tim stvori nepovjerenje u sustav i nadležna tijela. Često su prisutne i rodne predrasude, odnosno stav da žrtve same isprovociraju nasilje. Zato smatramo da je vrlo, vrlo važna što veća edukacija, senzibilizacija i prevencija obiteljskog nasilja”.
Kada je riječ o onim žrtvama za koje je nužno da se na neko vrijeme sklone na zaštićene lokacije, u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je otvoreno dovoljno sigurnih kuća za tu svrhu, kaže naša sugovornica.
„Sada imamo 26 sigurnih kuća i prema zadnjim podacima od 1. listopada ove godine, popunjenost tih 26 kuća je 40%. Tako da sada nakon dugog niza godina imamo dostatnost kapaciteta po skloništima ako žrtve zatraže smještaj za sebe i eventualno za svoju djecu”.
U Sigurnoj kući VSŽ smještaj se može osigurati na temelju osobnog zahtjeva u kriznim situacijama te posredstvom nadležnog centra za socijalnu skrb ili policije.
“Mi možemo primiti 20 korisnica/ka i imamo stručni tim koji čine socijalne radnice, psihologinje i sociologinje. Naš rad obuhvaća prijem korisnika, opservaciju s dijagnostikom, evaluacijom, praćenjem, pružanjem psihosocijalnog tretmana, pravnog savjetovališta, raznih radnih i radno okupacijskih aktivnosti i organizacije slobodnog vremena te postinstitucionalnog tretmana. Također, vodimo računa o njihovom zdravlju te ih, ovisno u stanju u kojemu su došle po potrebi upućujemo na odabir liječnika i određene specijalističke preglede“.
Kako bi se što učinkovitije djelovalo na suzbijanju nasilja nad ženama i zaštiti prava djece početkom godine na snagu je stupilo niz mjera u okviru izmjena Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i popratnih zakona.
“Svakako pozdravljamo ovaj paket izmjena, međutim, još uvijek nemamo željene rezultate. Naime, kazneni postupci po svojoj prirodi jako dugo traju. Mi smo u ime Županijskog tima uputili otvorena pisma i Vrhovnom sudu, Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vezano za, između ostalog, žurnost kaznenih postupaka u slučajevima obiteljskog nasilja. Jer žrtve kada dobiju pravomoćnu sudsku presudu i preporuku nadležnog zavoda za socijalni rad, mogu tražiti privremeno stambeno zbrinjavanje. A kada su ovako dugotrajni sudski postupci, koji znaju trajati i dulje od godinu dana, to je velika prepreka kako bi one nastavile samostalno živjeti svoj život, same ili sa svojom djecom“.
Inače, u 2023. godini broj kaznenih djela pretekao je broj evidentiranih prekršajnih djela.
“Kada pogledamo podatke iz 2015. godine i podatke iz 2023. godine vidimo kako imamo otprilike sličan broj djela nasilja u obitelji, s tim da se reciprocitet promijenio odnosno imali smo puno više prekršajnih djela, a puno manje kaznenih, a sada je to suprotno. To je u stvari vrlo značajan podatak jer je prije vam obiteljsko nasilje bilo prekršajno djelo sa sankcijama na razini prekršaja u prometu, nevezanog pojasa i slično. Što je itekako odvraćalo žrtve od bilo kakvog pokretanja postupka, odnosno prijave nasilja u obitelji jer to su uglavnom bile kazne poput uvjetnih kazni i eventualno novčanih kazni i manje od 9 posto zlostavljača završi u zatvoru. Iskreno se nadamo kako će se ovim zakonskim izmjenama ovakve stvari promijeniti. Za sada, pošto su to dugotrajni postupci, još uvijek nemamo nijedno presuđeno kazneno djelo kako bismo mogli vidjeti rezultate tih izmjena“.
Uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama Ivana Sučić ističe kako se iz Sigurne kuće i iz Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji VSŽ pridružuju porukama ovogodišnje kampanje UN-a koja naglašava važnost sustavnog i kontinuiranog rada na osvještavanju i edukaciji kako javnosti tako i donositelja odluka, provoditelja zakona te svih aktera u društvu kako bi se djelovalo preventivno te žrtvama nasilja omogućio senzibiliziran pristup i pružila potrebna pomoć i podrška na adekvatan način koji omogućuje što brži izlazak i oporavak od proživljenog nasilja.
“Žrtvama svakako upućujemo poruku da ne trebaju šutjeti i da trebaju ustati protiv nasilja i obratiti stručnjacima, a mi smo to radi njih“, poručila je Ivana Sučić.
