Prvi dan škole često je prepun uzbuđenja, neizvjesnosti i priprema – od kupovine torbe i školskog pribora do brige o zdravstvenim pregledima koji su dio obvezne procedure upisa u prvi razred. Među njima je i stomatološki pregled, koji nerijetko ostane u sjeni drugih zdravstvenih pregleda, no njegova važnost daleko nadilazi običnu administrativnu stavku.
Stomatologinja Mirta Marija Špehar objašnjava kako oralno zdravlje djeteta pruža uvid u njegovo opće zdravlje. Podaci su, međutim, zabrinjavajući. Prema KEP-indeksu, koji mjeri prosjek karijesa, ekstrahiranih i plombiranih zuba, Hrvatska je u posljednjih nekoliko desetljeća pala ispod standarda razvijenih europskih zemalja.
“Prije 1991. godine naš KEP-indeks iznosio je 2,6, dok je prosjek razvijenih europskih zemalja između 0,5 i 1,5. No, do prije nekoliko godina kod nas se popeo na 4,1, što nas svrstava među zemlje s lošom oralnom higijenom”, ističe.
Upravo zato je uveden obvezni stomatološki pregled pri upisu u školu, kako bi se dijete pravovremeno uputio na liječenje i spriječile ozbiljnije posljedice. Poseban problem predstavljaju prvi trajni molari, takozvane „šestice“, koji izbijaju oko šeste godine života, a roditelji ih često zamjenjuju za mliječne zube.
“Mnogi roditelji ne shvaćaju da su to trajni zubi i zanemaruju njihovu njegu. Tek pri prvom stomatološkom pregledu, kada dijete krene u školu, otkrijemo da su svi trajni molari već uništeni karijesom”, upozorava.
Briga o oralnom zdravlju ne bi smjela početi tek u predškolskoj dobi. Preporuka struke je da dijete prvi put posjeti stomatologa već sa šest mjeseci, čak i ako još nema zube.
„Prvim dolaskom roditelji dobivaju upute o njezi zubića, prehrambenim navikama i pravilnom pranju, kako bi se spriječila pojava karijesa već na mliječnim zubima“, kaže.
Razlike među djecom su velike – neka u prvom razredu dolaze već s desetak trajnih zuba, dok druga još uvijek gotovo potpuno mliječnu denticiju.
„Roditelji često misle da mliječne zube ne treba liječiti jer će ionako ispasti. No, njihovo prerano propadanje može uzrokovati probleme u razvoju trajnih zuba, loš smještaj u čeljusti i kasnije ortodontske poteškoće“, upozorava.
Osim redovite higijene, prehrana igra ključnu ulogu u zdravlju dječjih zubi. Preporuka je jednostavna – vodu umjesto sokova i redovito pranje zubi barem tri puta dnevno. Jedan od najvećih problema u dentalnom zdravlju djece predškolske dobi jest što roditelji često nisu svjesni posljedica neliječenja mliječne denticije.
„Propadanje mliječnih zubi može dovesti do upalnih procesa, apscesa i boli, ali i problema s govorom. Ako dijete prerano izgubi zube, može doći do nepravilnog razvoja govora, zbog čega je kasnije potrebna i logopedska terapije“, ističe.
Kako bi se sustavno pratio razvoj dječjih zubi, 2017. uvedena je zubna putovnica – dokument koji se vodi u prvom i šestom razredu osnovne škole.
„U zubnu putovnicu upisuje se status zubi, a ako se uoče problemi, dijete se upućuje ortodontu ili stomatologu na liječenje. Također, uvode se preventivne mjere, poput pečaćenja fisura na prvim trajnim molarima“, objašnjava doktorica.
Rezultati ovih mjera već su vidljivi – u posljednjih nekoliko godina KEP-indeks je smanjen s 4,1 na 2,6, što pokazuje da svijest o važnosti oralne higijene raste. No još uvijek ima prostora za napredak.
„Ključ je u preventivi, redovitim pregledima i edukaciji roditelja. Ako dijete od malih nogu stekne dobre navike, stomatološki problemi mogu se svesti na minimum“, zaključuje dr. Špehar.
