U prostorijama Društva Hrvatska žena Vinkovci otvorena je izložba pod nazivom “Ponjavci, podpetala, ponjave iz Koritne i drugih mjesta” autorice Marije Vuković, umirovljene nastavnice matematike i predane čuvarice baštine Slavonije i Šokadije.
Ovom prigodom, predsjednica Društva, Ljubica Potočić, istaknula je važnost kontinuiteta ovakvih događanja. “Ovom izložbom nastavljamo tradiciju organiziranja ovakvih događanja uoči mladog Uskrsa koja seže iz 1994. godine. Dan je to kada nešto iz svoje baštine nastojimo izložiti”, kazala je.
Marija Vuković rođena je u Koritni, na području Đakovštine, gdje je u šokačkoj obitelji još od ranog djetinjstva promatrala izradu različitih predmeta tradicijske kulture. Majka Anica, teta Eva i druge žene iz obitelji bile su njezini prvi uzori, a ljubav prema narodnoj baštini ostala je neraskidiv dio njezina identiteta. Od 1981. godine živi s obitelji u Vinkovcima, gdje kao članica Društva Hrvatska žena i drugih kulturnih udruga aktivno izlaže, surađuje i promovira bogatu riznicu predmeta koje posjeduje ili sama izrađuje.
“Sve je iz mog ormara. Rođena sam u šokačkoj, zemljoradničkoj porodici u kojoj se držalo do tradicije i njegovalo naslijeđe. Nastojala sam to prenijeti na svoju djecu i unučad. Cijeli život ovo skupljam, nešto kupila, ali puno sam naslijedila, a moram priznati kako sam neke stvari i dobila. Nikad nijedan komadić nisam bacila. Uvijek sam se trudila sve iskoristiti ili preurediti. Velika podrška mi je i moj suprug koji me uvijek nagovara da kupim ako se dvoumim. Tehnike rada su različite, a starost ponjavaca je preko stotinu godina. Neki su rađeni direktno meni kad sam se udala. Svaki eksponat ima svoju priču. Puno heklam, vezem, štrikam, ali nikad nisam tkala”, kazala je izlagačica Marija Vuković svom dugogodišnjem radu i odnosu prema baštini.
Izložba je stručno pripremljena u suradnji s vinkovačkom etnologinjom Ljubicom Gligorević. “Marija Vuković iznimno drži do svoje baštine. Tematizirali smo izložbu s obzirom na njen bogat fundus i izložili ponjavce, odnosno ponjave koje idu ispod ponjavaca. Sve to skupa krasi krevete. Izrađeni su raznim tehnikama, a svojom ljepotom krase prostore. Izložena su i podpetala. Izložen je 41 predmet na veliku radost svih posjetitelja i jedna motivacija i inspiracija svima za buduća izlaganja”, pojašnjava.
Na prostorima istočne Hrvatske u prošlosti su se redovito sijali, gajili i obrađivali lan i konoplja, od kojih su se pripremom vlakana dobijale niti za tkanje, tzv. domaća pređa. Osim biljnih, koristile su se i tvorničke niti (pamuk, svilene niti dudova svilca te vuna) koje su zajedno činile osnovu za izradu različitih tekstilnih predmeta. Tkanje se u ovim krajevima obavljalo na vodoravnom tkalačkom stanu, a zahtijevalo je iznimnu vještinu, pažnju i strpljenje. Priprema vlakana, namotavanje i samo tkanje bile su aktivnosti rezervirane za žene bistre glave i vrijednih ruku koje su uz puno ljubavi stvarale unikatne predmete.
Različiti predmeti posoblja u tradicijskim domovima Šokadije, Slavonije i Srijema bili su neizostavni za svakodnevne i svečane prigode. Razlikovali su se po vrsti materijala, namjeni, veličini i ornamentici, pružajući široke mogućnosti stvaralaštva. Takve izrađevine su unikatna djela prošlosti, rađena prema nepisanim, ali uhodanim obrascima, i sačuvana su u obiteljima kroz generacije. Među njima su vuneni prekrivači za krevete, ćilimi, ćilimaši, ponjavci, stonici, kao i mala vunena klecala za crkvu, ponjavčići, podpetala, stonjičići te tkani kudeljni, laneni i pamučni prekrivači. Nazivi su se razlikovali od mjesta do mjesta, a mnogi su se sačuvali sve do danas.
Izložba “Ponjavci, podpetala, ponjave iz Koritne i drugih mjesta” donosi mali, ali vrijedan izbor predmeta koji su oplemenili prostor Društva Hrvatska žena Vinkovci uoči mladog Uskrsa. Boje, teksture i uzorci ovih ručno izrađenih tkanina bude sjećanja na vremena kada je svaki predmet u domu bio rezultat strpljive i brižne izrade. Zahvaljujući predanosti i ljubavi ljudi poput Marije Vuković, kulturna baština Slavonije i Šokadije ne nestaje, već se prenosi dalje s ponosom, ljubavlju i poštovanjem prema prošlim naraštajima.
