Oko 50 kilograma hrane godišnje završi u otpadu u Srednjoj strukovnoj školi Vinkovci. Iako se hrana svakodnevno baca i to predstavlja ozbiljan problem širom svijeta, u vinkovačkoj školi nastoje taj broj svesti na što manju mjeru te unaprijediti sustav gospodarenja otpadom.
“Baci se ona hrana koja je termički obrađena, a tijekom termičkog postupka je primjerice zagorjela. Ostatak otpada se reciklira”, pojašnjavaju iz škole, dodajući kako raspolažu optimalnim količinama namirnica potrebnih za izvođenje nastave.
Kada je riječ o praktičnoj nastavi učenika kuharskog smjera, škola vodi računa o svakoj namirnici. Za jednu vježbu potroši se oko 250 grama sastojaka, a u otpad, prema njihovim procjenama, odlazi oko 20 posto. “To su kore krumpira, ljuske jaja i ostali nejestivi dijelovi”, dodaju.
Nakon što pripreme jelo, učenici ga kušaju kako bi mogli prepoznati ispravan okus i teksturu te kasnije samostalno ponoviti postupak. Škola posebno naglašava važnost smanjivanja količine odbačene hrane i nastoji učenicima približiti razmjere globalnog problema bacanja hrane koji, osim što je ekonomski, ima i snažan ekološki učinak. Nastava obuhvaća i edukativne sadržaje o planiranju obroka. Dodatno, u školi se velik naglasak stavlja na pravilno razvrstavanje otpada.
“Škola i njezini učenici redovno odvajaju otpad, s ciljem da se sav otpad može ponovo koristiti, reciklirati ili kompostirati. Organiziraju se praktične radionice na temu uporabe otpada od hrane, o vakumiranju namirnica, zamrzavanju viška hrane te o racionalnoj potrošnji”, objasnili su iz škole.
Sustavnim radom i edukacijom, Srednja strukovna škola Vinkovci nastoji postati primjer odgovornog upravljanja hranom i podizanja svijesti o važnosti održivosti među mladima.
Provođenje mjera za smanjenje bacanja hrane provode i vinkovački restorani.
“Količina bačene hrane svedena je na minimum. Trudimo se da što manje hrane bacimo u otpad jer smo svjesni i koliko ona danas košta. Često imamo unaprijed određen broj dnevnih jela. Ostatke hrane pakiramo gostima, kruh se iskoristi tako da ga pečemo ili damo nekome tko ima kokoši. Za jedan prosječan tjedan izdvojimo oko 1.500,00 eura za namirnice i svježu hranu, a ona bude sva iskorištena”, istaknula je voditeljica smjene u Restoranu Luna Vinkovci Pavica Iličić.
A neki restorani većinom dostavljaju hranu, poput restorana Carpe Diem, koji, kažu, nemaju problema s otpadom hrane.
Prema posljednjim rezultatima Eurostata za 2024., samo u Republici Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane. Na godišnjoj razini svaki Hrvat baci oko 72 kg. Ono što jest zabrinjavajuće je da se većina hrane ne baca iz trgovina ni restorana već iz kućanstava.
No vinkovačka obitelj ima praksu planiranja obroka, što im pomaže u kupovini.
“Odlazak u trgovinu ne ide bez popisa, kupuju se namirnice za isplanirane obroke kroz 3,4 dana te voće i pekarski proizvodi. Važno je ne pretjerivati”, ističe domaćica Josipa Š.
Hrana se prema istraživanjima najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti i nepoznavanja razlike između oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće i pekarski proizvodi.
