Nova godina uvijek donosi i određene zakonske promjene pa su tako od 1. siječnja 2026. na snagu stupili važni novi ili izmijenjeni zakoni, čija će pravila dio nas osjetiti kroz račune, poslovanje ili administraciju. Neki donose olakšice i nove pogodnosti, a većina njih ipak dodatne troškove.
Fiskalizacija 2.0 i e-računi
Svi poslovni subjekti koji su u sustavu PDV-a moraju od 1. siječnja 2026. izdavati i primati e-račune za domaće transakcije između poduzetnika. Subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, primjerice poduzetnici na paušalu, slobodna zanimanja i obrtnici izvan PDV-a, moraju od 1. siječnja 2026. moći primati e-račune. Ipak, njihova obveza izdavanja tih računa počinje tek od 1. siječnja 2027. godine.
S druge strane, računi izdani fizičkim osobama, odnosno građanima, čak i ako su plaćeni bankovnim transferom, karticom, virmanom ili sličnim metodama, moraju biti fiskalizirani. Pored samog izdavanja i primanja e-računa uvedena je i obveza e-izvještavanja. To se odnosi na podatke o primljenim, izdanim, plaćenim i odbijenim računima koji se moraju slati elektronički Poreznoj upravi.
Novi sustav omogućava praćenje statusa računa u realnom vremenu, a Zakon je formalno stupio na snagu 1. rujna 2025. kako bi se omogućila faza pripreme i testiranja sustava do kraja godine. Poduzetnici su do kraja 2025. godine trebali registrirati svoje tehničke pristupne točke, potvrditi ovlaštenja, prilagoditi softver, uskladiti šifre i pripremiti interne procedure za e-izdavanje, e-primanje i e-arhiviranje.
Što novi zakon znači u praksi?
Poduzetnici u sustavu PDV-a moraju odmah uspostaviti sustav e-računa, fiskalizacije i e-izvještavanja te izdavati i primati e-račune. Računovodstva, IT službe i poduzetnici moraju ažurirati softvere, uskladiti interne šifre, osigurati digitalne certifikate, uspostaviti e-arhive te odabrati certificiranog posrednika ili servis.
Porezna administracija dobiva mogućnost praćenja faktura u realnom vremenu, smanjenja sivih zona i poreznih nepravilnosti te bolju analitiku i kontrolu. Papirnati računi i dalje ostaju dopušteni u nekim iznimnim slučajevima, ali za većinu domaćih odnosa i transakcija papir prestaje biti norma.
Mirovine i prava umirovljenika
Mirovinski sustav ove je godine doživio najopipljivije promjene u posljednjih deset godina. Primijenjena je nova formula usklađivanja mirovina, 85 : 15 (85 % za indeks potrošačkih cijena + 15 % za rast plaća). Za svako rođeno ili posvojeno dijete, kao i za udomitelje s više od deset godina udomiteljstva, dodaje se 12 mjeseci dodatnog mirovinskog staža umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Nakon što je Hrvatska ove godine uvela novi Zakon o mirovinskom osiguranju, od siječnja 2026. ukinula se jedna od najkritiziranijih odredbi, a to je penalizacija prijevremenih mirovina nakon što korisnik navrši 70 godina. Time tisuće umirovljenika automatski prelaze na punu mirovinu, bez dosadašnjih umanjenja koja su im smanjivala primanja i do 20 posto.
Umirovljenici na puno radno vrijeme uz pola mirovine
Osim toga, nastavlja se trend poticanja rada uz mirovinu. Osobe starije od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme, a istodobno primati polovicu mirovine, što se prvi put uvodi kao trajni mehanizam. Najavljuje se i potpuno ukidanje poreza na mirovine, iako se u 2026. godini očekuje tek formalna priprema zakona pa će stvarni učinak građani osjetiti nakon što Hrvatski sabor donese konkretne izmjene.
Pritisak inflacije na umirovljenički standard trebao bi se ublažavati kroz nekoliko paralelnih instrumenata, uključujući usklađivanje mirovina i novu godišnju dodatnu isplatu. Osim toga, od 1. siječnja korisnicima invalidske mirovine povećava se invalidska mirovina za 10 posto, i to povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine.
Minimalna plaća i studentska satnica
Od prvog dana ove godine minimalna bruto plaća iznosi 1050 eura, što predstavlja rast od 80 eura u odnosu na minimalac u 2025. godini, koji je iznosio 970 eura. Ovo povećanje dio je šire strategije za podizanje životnog standarda i usklađivanje plaća s rastom troškova života, poručili su iz Vlade RH.
Kako bi se olakšala prilagodba poslodavcima, država će u prva tri mjeseca 2026. godine kompenzirati razliku od 80 eura putem mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ovaj rast minimalne plaće označava kontinuirani trend povećanja jer je u posljednje tri godine minimalac porastao za otprilike 50 posto.
Studentima minimalna satnica 6,56 eura
Minimalna satnica za studentski rad od 1. siječnja raste sa 6,06 eura na 6,56 eura po satu neto. Studenti će moći zaraditi više bez oporezivanja – do 4800 eura godišnje ako su na poreznoj olakšici roditelja, odnosno do 12.000 eura ako nisu.
„Bačićevi“ građevinski zakoni
Ova godina važna je što se tiče prostornog i građevinskog zakonodavstva. U središtu svega nalazi se paket od triju zakona koje Vlada naziva „temeljem novog stambenog i investicijskog ciklusa“. Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Uz njih je na snazi i potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji prvi put na nacionalnoj razini definira tko ima pravo na povoljniji najam, kakvi se stanovi mogu graditi i na koji način će država i gradovi sudjelovati u financiranju.
Lakše do građevinskih dozvola
Ciljevi ovih zakona su pojednostaviti i digitalizirati izdavanje građevinskih dozvola, ubrzati prostorno planiranje, stvoriti uvjete za izgradnju nekoliko tisuća priuštivih stanova i istodobno zaštititi prostor od prekomjerne urbanizacije. Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da bi se standardne građevinske dozvole mogle izdavati u roku od oko mjesec dana, što bi, ako zaživi u praksi, predstavljalo radikalni zaokret u odnosu na sadašnje stanje.
Novi se sustav oslanja na potpuno digitalne prostorne planove, centralizirani ISPU sustav i redefinirane postupke u kojima se dio dokumentacije pojednostavljuje, a kod manjih zgrada više se ne zahtijeva ni puni glavni projekt u početnoj fazi. Resorni ministar ističe da je cilj podići predvidljivost i transparentnost, a ne otvoriti prostor za divlju gradnju.
Povoljniji najam ili kupnja nekretnine
Zakon o priuštivom stanovanju uvodi sustav u kojem se pravo na povoljniji najam ili kupnju određuje prema visini prihoda kućanstva, broju članova i stvarnim stambenim potrebama. Model se temelji na neprofitnoj najamnini koja ne bi smjela prelaziti oko trećine primanja obitelji, a ulaganja i upravljanje stanovima preuzimaju država, gradovi, APN i nove stambene zadruge.
Time se otvara mehanizam kojim se u sljedećim godinama želi izgraditi tisuće stanova namijenjenih građanima kojima tržište više nije dostupno. Prema nekim Vladinim projekcijama, do 2030. moguće je realizirati do devet tisuća stanova, no kritičari upozoravaju da bi bez jasnog raspolaganja zemljištem i transparentnog upravljanja ti ciljevi mogli ostati samo na papiru.
Stroži standardi
Treći dio paketa podiže ljestvicu energetske učinkovitosti u zgradama. Novi propisi traže strože standarde izolacije, upravljanja potrošnjom i klimatske otpornosti, što znači da se buduće zgrade moraju projektirati tako da troše manje energije i smanjuju emisije. Hrvatska je time u korak s europskim ciljevima, ali to istodobno povećava pritisak na građevinski sektor i investitore jer moderni standardi donose i veće početne troškove gradnje.
Besplatni tekući računi
Od 1. siječnja banke ne smiju naplaćivati naknade za vođenje barem jednog računa na koji građani primaju redovita primanja, bilo da je riječ o plaći ili mirovini. Paket osnovnih bankarskih usluga mora biti besplatan, a to se odnosi na vođenje računa, internetsko bankarstvo, uplate i isplate te primanje uplata ako korisnik prima redovita primanja.
Ako građani imaju račun s naplatom po starim pravilima, mogu na vlastiti zahtjev prijeći na besplatni račun bez dodatnih troškova, a banka im pritom može omogućiti zadržavanje postojećeg IBAN-a.
Vojni rok
Hrvatska je ponovno uvela obvezni vojni rok, odnosno temeljno vojno osposobljavanje, a dvomjesečna obuka započet će početkom 2026. godine. Za one koji iz moralnih ili vjerskih razloga ne žele nositi oružje predviđena je alternativa u obliku civilne službe, koja traje dulje, do četiri mjeseca, i odvija se u civilnim ustanovama.
Tijekom trajanja obuke ročnici će primati naknadu od 1100 eura neto mjesečno, uz pokriće troškova smještaja, prehrane i prijevoza.
Prednost pri zapošljavanju
Vrijeme provedeno na vojnom ili civilnom osposobljavanju bit će uračunato u radni staž, a nezaposleni koji ispune obvezu mogu imati prednost pri zapošljavanju u javnoj upravi. Osobe ulaze u vojnu evidenciju kada navrše 18 godina, a poziv će primiti u godini u kojoj navrše 19 godina, što znači da je prva skupina novaka rođena 2006. ili 2007. godine.
Prije odlaska na obuku obvezna je medicinska procjena podobnosti. Ako se netko ne odazove na poziv, predviđena je novčana kazna i mogućnost privođenja (kazna od 250 do 1320 eura). Vojno osposobljavanje provest će se u Kninu, Slunju i Požegi, a plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi iznosilo oko 4000 ročnika godišnje.
