U povodu proglašenja Izvanredne Jubilarne godine svetoga Franje, koja će se u Katoličkoj Crkvi slaviti od 10. siječnja 2026. do 10. siječnja 2027., franjevci u Vinkovcima snažno upućuju vjernike na duhovni smisao jubileja, oprosta i obraćanja, naglašavajući kako se ne radi o formalnom činu, nego o dubokom zahvatu Božje milosti u život pojedinaca i zajednice.
Župnik Župe Bezgrešnoga Srca Marijina, fra Matija Antun Mandić, jubilej promatra u širem povijesnom i teološkom kontekstu. „Biti vjernik u današnje vrijeme uistinu je povlastica, jer za razliku od prijašnjih generacija koje su vjerom i nadom gorljivo iščekivali i po dvadeset i pet godina do Jubileja u kojemu je moguće zadobiti potpuni oprost od svih vremenitih kazni, mi danas uživamo kišu milosti kojom Bog blagoslivlja svoju Crkvu”, ističe fra Mandić. Podsjeća kako je tijekom cijeloga 20. stoljeća Crkva slavila svega pet jubileja, dok ih je u posljednjih dvadeset i pet godina bilo jednako toliko. „Samim početkom jubilarne 2000. godine, uslijedile su: izvanredna 2015., franjevački jubilej prvih živih jaslica sv. Franje 2023./2024., jubilarna 2025., i novi franjevački jubilej povodom 800. obljetnice od preminuća sv. Franje. Dakle, u samo dvadeset i pet godina, pet jubileja – prekrasni pljusak Božjeg milosrđa”, naglašava.
Govoreći o posebnosti Jubilarne godine svetoga Franje, fra Mandić pojašnjava da se potpuni oprost grijeha može dobiti isključivo u franjevačkim crkvama ili mjestima povezanima sa svetim Franjom. „Osobita posebnost ove Godine svetoga Franje u odnosu na redovitu Jubilarnu Godinu 2025., jest u tome što vjernici milost potpunog oprosta za sebe ili za pokojnike mogu dobiti samo u franjevačkoj crkvi ili nekom drugom bogoštovnom mjestu koje je povezano sa sv. Franjom, uz uobičajene uvjete”, navodi, pritom podsjećajući na ispovijed, svetu pričest, hodočasnički pohod, molitvu Vjerovanja, Očenaša i molitvu na nakanu Svetoga Oca.
Posebnu povezanost posvećuje čestom pitanju vjernika o značenju potpunog oprosta. „Mnogi se vjernici pitaju: što je to potpuni oprost? Zar nije dovoljna samo sveta ispovijed? Naime, uz oproštenje grijeha u svetoj ispovijedi, postoje i zaslužene ‘vremenite kazne’ odnosno ‘dug’ za te iste grijehe koje nam valja nadoknaditi, na ovome svijetu ili u čistilište”, pojašnjava. „Evo nam primjer razbijenog prozora: razbijeni prozor je posljedica – ispovijed oprašta “čin” razbijanja, a potpuni oprost briše “obavezu popravka”, slikovito dodaje. Zaključuje kako živimo u doista povlaštenom vremenu Božjeg milosrđa te poziva vjernike da iskoriste ove neizmjerne blagoslove i prikažu potpuni oprost za sebe ili za svoje pokojnike.
Sličan naglasak na duhovitoj dubini jubileja daje i gvardijan Samostana svetoga Antuna Padovanskog, fra Josip Blažević. „Prethodna 2025. godina bila je velika jubilarna godina za cijelu Crkvu, a ova, koju je Papa Lav XIV. proglasio do 10. siječnja 2027., jest Franjevačka jubilarna godina, obilježena 800. obljetnicom preminuća svetoga oca Franje”, ističe fra Blažević. Dodaje kako Papa tom prigodom ponovno nudi svim franjevačkim crkvama i svetištima diljem svijeta mogućnost stjecanja potpunog oprosta za sebe ili za pokojne.
Govoreći o konkretnim mogućnostima u Vinkovcima, fra Blažević naglašava otvorenost franjevaca prema vjernicima. „Vjernici često zovu i pitaju imamo li ispovijedi. Mi ispovijedamo svaki dan pola sata prije svake svete mise, radnim danom ujutro u 7 sati i navečer u 18 sati, a nedjeljom prije sve tri mise, u 7, 10 i 18 sati”, ističe, dodajući kako franjevci žele biti na raspolaganju svima koji traže pomirenje s Bogom.
Na kraju, fra Josip Blažević jasno poručuje da jubilej ne smije ostati na vanjskoj razini. „Smisao svih ovih oprosta je da nasljedujemo primjer Isusa Krista kao što su ga nasljedovali sveci, ovdje konkretno kao što ga je nasljedovao sveti Franjo i tako sjajno uprisutnio Krista, da Božju ljubav uprisutnimo u svojemu vremenu. Dakle nije samo oprost dobiti tehnički da izbjegnemo posljedice grijeha, nego da uistinu promijenimo svoj život i da budemo Isusovi svjedoci u našem vremenu jer najveći problem današnjega vremena su neautentični kršćani”, zaključuje.
