Dolazak novih 10.270 koka nesilica na farme Agro-klastera bio je povod razgovora s direktorom Zdenkom Podolarom o razvoju proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja i širenju projekta koji već godinama povezuje male proizvođače s područja Vukovarsko-srijemska županija.
Agro-klaster osnovan je 2018. godine s ciljem organiziranja i povezivanja lokalnih proizvođača hrane, ali i poticanja proizvodnje te potrošnje domaćih proizvoda. Jedan od ključnih projekata klastera je proizvodnja jaja iz slobodnog uzgoja koja je pokrenuta 2019. godine.
„Projekt proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja pokrenut je kako bismo intenzivirali proizvodnju u ovom značajnom sektoru poljoprivrede, ali i potaknuli uključivanje lokalnog stanovništva te barem djelomično smanjili depopulaciju ruralnog prostora“, pojašnjava Podolar.
Model proizvodnje temelji se na suradnji Agro-klastera i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Klaster organizira proizvodnju na vlastitoj farmi, ali i na gospodarstvima kooperanata. „Projekt je osmišljen na način da Agro-klaster organizira proizvodnju na vlastitoj farmi, kao i na gospodarstvima dvadesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“, kaže Podolar.
Dolazak novih nesilica dodatno će povećati proizvodne kapacitete. Trenutačno proizvodni potencijal projekta čini oko 18 tisuća koka nesilica, od kojih se 5.500 nalazi na farmi Agro-klastera u Soljanima, dok je preostalih 12.500 raspoređeno na 19 uključenih OPG-ova.
„Proizvedene količine jaja iz godine u godinu povećavaju se, ali budući da je riječ o proizvodu relativno kratkog roka trajanja, povećanje planiramo vrlo oprezno i samo onoliko koliko smo sigurni da možemo prodati“, naglašava Podolar.
Kupci jaja iz ovog projekta su veliki trgovački lanci, ali i brojni manji trgovci, ugostitelji i hotelijeri. Posebno je, kaže Podolar, važno što se ova jaja sve češće nalaze i na jelovnicima javnih ustanova. „Posebno smo zadovoljni što se jaja iz ovog projekta konzumiraju u velikom broju škola, vrtića, domova za starije, bolnica i drugih institucija u našoj županiji i šire“, ističe.
Jaja iz slobodnog uzgoja razlikuju se po načinu držanja nesilica. Koke veći dio dana provode na otvorenom prostoru gdje, uz stočnu hranu, konzumiraju i prirodnu hranu poput trave, sjemenki ili glista. „Takav režim ishrane i kretanja životinja ima utjecaj na strukturu i osobine jaja, zbog čega se jaja iz slobodnog uzgoja smatraju poželjnijima u prehrani“, objašnjava Podolar.
Da bi jaje nosilo oznaku slobodnog uzgoja, proizvođač mora svakoj nesilici osigurati najmanje četiri četvorna metra otvorenog prostora, što znači da je za tisuću koka potrebno najmanje četiri tisuće četvornih metara dvorišta ili pašnjaka.
Prošla godina bila je iznimno uspješna za projekt. Agro-klaster i partnerski OPG-ovi tijekom 2025. proizveli su oko 3,7 milijuna jaja, što je povećanje veće od 30 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupna prodajna vrijednost iznosila je oko 800 tisuća eura. Planovi za ovu godinu još su ambiciozniji. „U 2026. godini proizvodnja će premašiti četiri milijuna jaja i s tim obujmom spadamo među lidere u Hrvatskoj kada je riječ o jajima iz slobodnog uzgoja“, naglašava.
Iako domaća proizvodnja jaja u Hrvatskoj iznosi oko 600 milijuna komada godišnje, to pokriva tek oko 80 posto ukupnih potreba tržišta. „Preostalih 20 posto koje Hrvatska uvozi predstavlja priliku za domaće proizvođače, osobito za one koji se odluče za proizvodnju u režimu slobodnog uzgoja“, zaključuje Podolar.
