Na području Šumarije Otok obilježen je Međunarodni dan šuma, uz simboličnu sadnju hrasta lužnjaka i niz aktivnosti kojima je naglašena važnost obnove šuma stradalih u razornom nevremenu 2023. godine. Događaj u organizaciji Hrvatskih šuma okupio je predstavnike struke, lokalne i regionalne vlasti, znanstvene zajednice, ali i najmlađe, učenike koji su aktivno sudjelovali u sadnji.
Sudionici su nakon okupljanja u Otoku obišli teren zahvaćen katastrofalnim vjetrolomom. Upravo na toj površini, koja je prije tri godine bila potpuno uništena, danas su posađene nove sadnice hrasta lužnjaka, uzgojene u našem rasadniku Zalužje.
Voditelj Uprave šuma Podružnice Vinkovci Krasnodar Sabljić, istaknuo je simboliku samog mjesta održavanja.
„Nismo slučajno ovdje u Otoku. Nalazimo se na površini koja je prije tri godine bila potpuno uništena. Šuma stara 110 godina bila je sravnjena sa zemljom, a šteta je bila stopostotna. Danas, nakon primarne sanacije, započinjemo sekundarnu, sadnju novih sadnica i obnovu života”, rekao je.
Posebno je naglasio važnost očuvanja genetske vrijednosti hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena.
„U oluji smo izgubili gotovo cijelu sjemensku sastojinu, no uspjeli smo pronaći 50 žirova jednog izuzetnog stabla, koje smo nazvali „Avatar”. Danas smo posadili prve njegove potomke. Time nastavljamo genetsku priču kvalitete našeg hrasta i otvaramo vrata budućnosti”, dodao je.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Joško Radanović podsjetio je na razmjere katastrofe i složenost obnove.
„Ovdje govorimo o oko 400 hektara potpuno uništene šume, površini većoj od park šume Maksimir. Nije ostalo nijedno stajaće stablo. Sanacija je bila izuzetno zahtjevna i opasna, no provedena je temeljito i bez većih ozljeda na radu”, naglasio je.
Dodao je kako je na ovom području provedena umjetna obnova, budući da prirodna nije bila moguća.
„Unijeli smo više od 800 tona žira i posadili stotine tisuća sadnica. Ovdje se priroda ne može sama obnoviti, mi joj moramo pomoći. Sada smo na početku nove faze i stvaranja buduće šume”, poručio je.
Gradonačelnik Otoka Slavko Grgić govorio je o osobnoj povezanosti s ovim područjem.
„Odrastao sam nekoliko stotina metara od ove šume. Teško je prihvatiti razmjere štete i činjenicu da šume više nema. No šuma će ponovno rasti. Generacije prolaze, ali šuma ostaje. Njezine koristi, od gospodarstva do kvalitete života, nemjerljive su”, rekao je.
Podršku obnovi dala je i Vukovarsko-srijemska županija. Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Marija Pakter istaknula je važnost zajedničkog djelovanja.
„Ovakve inicijative su ključne za podizanje svijesti o važnosti šuma. Obnova nakon nevremena iz 2023. jedan je od prioriteta, a jedino zajedničkim radom možemo očuvati ekološku ravnotežu”, kaže.
U akciji su sudjelovali i učenici, među njima i sedmaši Marko Jurić, koji je istaknuo važnost angažmana mladih.
„Sudjelujemo jer želimo obnoviti šumu koja je gotovo nestala. Prije je ovdje bilo puno ljepše, a sada želimo da se priroda vrati i ponovno uljepša naš kraj”, rekao je.
Struka i znanost također imaju ključnu ulogu u obnovi. Dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josip Margaletić naglasio je važnost edukacije i prijenosa znanja.
„Nalazimo se u kolijevci hrvatskog šumarstva. Naš je zadatak prenositi znanje mladima i pripremiti ih za izazove poput klimatskih promjena i ekstremnih nepogoda koje sve češće pogađaju naše šume”, istaknuo je.
Središnji dio obilježavanja nastavljen je u Vinkovcima, gdje su prvo obišli rasadnik Zalužje, potom u samom centru vinkovačkim mališanima organizirali radionice o važnosti šuma te su održane dvije panel rasprave pod nazivom „Raste hrast, raste Slavonija!”.
Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Sanja Perić pojasnila je njihov fokus.
„Paneli će obuhvatiti ekološke i biološke aspekte šuma, ali i njihov gospodarski značaj. Cilj je pronaći načine prilagodbe šumskih ekosustava novim klimatskim uvjetima te uključiti širu javnost u ovu važnu temu”, rekla je.
Direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar naglasio je kako su posljedice nevremena dugoročne.
„Štete koje su nastale sanirat će se desetljećima, a narušeni ekosustav oporavljat će se stoljećima. Zato je važno uključiti sve, od struke i znanosti do lokalne zajednice i građana. Šuma je odgovornost svih nas”, zaključio je.
