Na svjetlo dana izašao je novi broj Godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Broj 43 za 2025. godinu posvećen je našem kolegi Antunu Smajiću (1951., Vrpolje – 2025., Vinkovci), koji je u Novostima radio 24 godine i iz Novosti otišao u mirovinu.
Godišnjak su večeras predstavili predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj, urednica Ivana Petričević te autori članaka Tihomir Marojević i Dražen Bota. Uvodno, obratile su se Marija Gerovac, direktorica i glavna urednica u ime Novosti kao suorganizatora predstavljanja i Ksenija Subotić nekadašnja novinarka i urednica Vinkovačkog lista, koja je dugi niz godina blisko surađivala sa Smajom o čemu i piše u svom radu u Godišnjaku. Suorganizator predstavljanja Foto klub Vinkovci za ovu je priliku postavio prigodnu izložbu Smajinih slika, koju je priredio predsjednik kluba Dražen Bota, također jedan od autora u Godišnjaku. U glazbenom dijelu programa sudjelovala je Muška pjevačka grupa „Lipa” Vinkovci, a za ovu priliku okupio se i Smajin Jazzwa Band. Svoje radove objavljene u Godišnjaku pročitale su učenice Srednje strukovne škole Vinkovci Nika Kristović i Magdalena Bajzek.
Ako se za nekoga s punim pravom može reći da je bio suvremeni homo universalis, onda je to bio Smajo. Kao diplomirani inženjer strojarstva nekoliko je godina radio u struci, a onda dolazi u Novosti, gdje je bio dobri duh kolektiva, onaj koji nikada nije podizao glas i koji je uvijek bio spreman za „zafrkanciju” kao iznimno duhovita osoba. Jednako tako bio je Smajo i dobri duh Vinkovaca o čemu je posvjedočila i večeras prepuna dvorana Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima.
U Novostima Smajo je bio tehnički urednik Vinkovačkog lista, fotoreporter, novinar urednik, autor stripa Pojedinac. Za širu javnost bio je sinonim upravo za našu medijsku kuću.
Svestran, s iznimno širokim područjem interesa, u svoje slobodno vrijeme Smajo je fotografirao, crtao stripove, snimao filmove, pisao knjige, ilustrirao udžbenike, slikao, svirao gitaru… Uz njega se vežu brojne zanimljive priče i anegdote, a svakako ostaje zapamćen s fotoaparatom oko vrata i na biciklu, jer automobil nije vozio. Između ostaloga, bio je član Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i Foto kluba Vinkovci.
Nadasve emotivno o svemu tome i o još puno toga o Smaji, u novom broju Godišnjaka u cjelini Tema broja pišu: Ksenija Subotić (Smajini novinarski tekstovi imali su veliku dozu osobnosti i prepoznatljiv stil, Tihomir Marojević (Antun Smajić i film: Priče koje ostaju / Smajo na policama knjižnica) Željka Djeke (Pojedinac) i Dražen Bota (Antun Smajić − od „okrugloga” negativa do svetačke aure). Naslovnicu Godišnjaka, na kojoj Smajin portret potpisuje Zvonimir Tanocki, grafički je oblikovao Dubravko Mataković.
Referirajući se na radove u Temi broja broja, u Riječi urednice Ivana Petričević ističe:
„Ksenija Subotić iznosi Smajin dugogodi šnjirad u Novostima u kojemu se isprepliću novinarstvo, crtanje stripova, grafičko uređivanje Vinkovačkoga lista i fotografiranje koje je obilježilo njegov život tijekom rada u Novostima i Fotoklubu. Autorica ističe da je Smajo fotoaparatom u rukama širio istinu o stradanju Vinkovaca i Hrvatske kako bi fotografija, kao dokument vremena ostala vjerodostojni pokazatelj onoga što se u to vrijeme u našemu 9 gradu događalo. Tihomir Marojević prikazuje 12 filmova Antuna Smajića nastalih od 2006. do 2014. godine koji se većinom mogu definirati kao obiteljski dokumentarni filmovi. Njihove teme najčešće su obuhvaćale opće, lokalne i aktualne aspekte egzistencije pojedinca te društvenoga djelovanja. Tihomir Marojević daje i prikaz dvaju Smajinih ukoričenih djela: Hot-dog: knjiga stripa i zbirka ogleda i feljtona „Ja, mediokritet” u kojima se zrcali njegova stvaralačka energija i intelektualna širina. Željka Djeke piše o strip-tabli, tj. „kaiš-stripu” Pojedinac koji je izlazio 20 godina u Vinkovačkome listu, a u radu je tematski kategoriziran i obrađen s nizom primjera. Dražen Bota iznosi Smajinu fotografsku djelatnost, kao i njegovu podršku mladim fotografima koja je bila nenametljiva i iskrena. Bota se osvrnuo i na Smajine likovne radove koji su javnosti manje poznati.”
Godišnjak broj 43 Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima otvaraju Riječ urednice Ivane Petričević i Programsko izvješće Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima za 2025. godinu koje potpisuje predsjednik Dražen Švagelj. Uz Temu broja Godišnjak broj 43 donosi i još nekoliko cjelina.
Povijesne i društvene teme – Ante Gojčeta: Moj put bez cenzure / Silvio Jergović: Uloga hrvatskoga iseljeništva u Domovinskom ratu, Željko Iveljić: „Ferolim” u vrijeme NDH, Vedrana Lugić, Tihomir Marojević i Dražen Švagelj: Spomen-knjiga Vinkovačke čitaonice iz 1900. godine kao izvor za proučavanje kulturne i društvene povijesti Vinkovaca, Ante Lokas: Logoterapija na braniku autotranscendencije, Drago Iličić: Jubilarna godina Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci (1875. − 2025.), Zdenko Kovač: Jedinstven humanistički doprinos Dubrovnika – razgovor s profesorom Stjepanom Krasićem. Sjećanja – Tihomir Marojević: Tomo Šalić (1935. – 2025.), napustio nas je, ali njegovo djelo ostaje / Ivana Čepelak: Prof. dr. Franjo Plavšić (1946. − 2026.), u spomen. Arheologija – Maja Krznarić Škrivanko: Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja i drugih aktivnosti Arheološkoga odjela Gradskoga muzeja Vinkovci u 2025. godini. Etnologija – Ljubica Gligorević: Etnologija Vinkovaca i okolice. Glazbene teme – Martin Mišković: 100 godina djelovanja crkvenoga pjevačkog zbora „Sveta Cecilija” u Vinkovcima. Književne teme – Ružica Pšihistal: Sidro nade i apokalipse svijeta u književno-teološkoj optici / Mato Nedić: Usmene lirske pjesme iz toliškoga kraja / Ivana Petričević: Pjesnički prvijenac Tomislava Ćavara „Ples na dlanu”. Književni ostvaraji – Mato Nedić: Ženidba. Književni i novinarski početci: Nika Kristović: Izgubljena obitelj: Marko i Marija / Magdalena Bajzek: Privremeni smještaj, Zov planine, Trenutak, Izvrnuta Arkadija, Trajanje, Tišina / Lana Radat: Marijan Almaš – promicatelj iskonskih vrijednosti. Iz fotografske umjetnosti – Suzana Bota: Izložba Suzane Bote Novi život.
