U narodu se zna reći kako ljeto započinje kada se pojave bazgini cvjetovi u svibnju, a završava kada stablo bazge prekriju bobičasti plodovi krajem kolovoza. Bazga pripada najstarijim i najljekovitijim biljkama Europe, no neko je vrijeme u potpunosti bila zanemarena. U našim se krajevima ova biljka, možda iz razloga što je dosta česta, naročito u poljima na selima, ne shvaća ozbiljno koliko bi trebala. To ne bi trebalo biti tako, pogotovo ako znamo koje sve dobrobiti bazga može pružiti našem organizmu. Najznačajnije su crna i crvena bazga, od čijih se cvjetova kuha čaj, spravlja sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Sama biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti, a cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju kako u prehrani tako i u medicini.
Poznato je da su Cvjetovi bazge bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se kako su flavonoidi, moćni antioksidansi koji štite stanice od oštećenja koji se nalaze u bazgi, zaslužni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Zbog toga se bazga koristi u liječenju degenerativnih bolesti i služi kao prevencija pojave karcinoma.
Bazga se koristi i kod natečenih sinusa, prehlade, gripe, bronhitisa, dijabetesa i zatvora. Također se koristi za povećanje proizvodnje urina, kao diuretik, za poticanje znojenja ili pak za zaustavljanje krvarenja. Osim toga, ova za zdravlje korisna biljka koristi se i za grgljanje i ispiranje usta kod kašlja, za prehlade, promuklost, gripu te kod otežanog disanja.
“Bazgin cvijet dolazi među prvima u proljeće i iz tog je razloga jedar, zdrav, pun vitamina. Ljudi ga tradicionalno ubiru i pripravljaju od njega sok, koji je također vrlo zdrav. No, istina je kada kažu da se s istim ne treba pretjerivati. Naime, pri pripravljanju soka od bazge koristi se dosta šećera i tu leži problem, jer znamo koliko je štetno trošiti veće količine šećera. Dakle, sok od bazge je zdrav i sve su preporuke da ga pijemo zbog svih korisnih stvari koje čini za organizam, no ipak treba biti umjeren i ne pretjerivati”, priča nam viša nutricionistica Mirjana Oršolić, do nedavno zaposlena u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima, sada u mirovini. Napominje i da sok od bazge u nešto većim količinama nego odrasli ipak mogu konzumirati djeca, jer ona su aktivnija, više se troše i potrebno im je više energije.
Zanimljivo je da se ekstrakt bazge koristi i u parfemima, a bazgina vodica koristi se u kremama za oči i kožu. Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Iako je sok od bazge najpoznatiji, bazga se može uspješno koristiti u čitavom nizu drugih recepata. Od izboja i mladih listova može se pripremati mast ili prah, a od kore čaj.
Kao i kod svake biljke, tako i kod bazge treba biti prilično oprezan, jer zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu, stoga se sirova bazga prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati. Inače, prema povijesnim izvorima, bazga je tisućljećima u službi čovječanstva, pa je još Hipokrat znao govoriti da mu bazga može zamijeniti sve lijekove.
Kod starih naroda bazga je bila simbol rođenja i smrti, služila je za zaštitu od zlih sila. Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe.
Možda je i najvažnija spoznaja upravo ta da je ova biljka veliki saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet, a znojenjem koje potiče, izbacujemo sve one štetne tvari koje mogu izazvati virusne reakcije.
