Za Grad Vinkovce kraj ovoga posla još se ne nazire iako je zadnji rok za predaju zahtjeva prošao prije 16 godina
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine na snagu je stupio 1. siječnja 1997. godine. Od tada rokovi za podnošenje zahtjeva za povrat imovine temeljem ovoga zakona mijenjali su se nekoliko puta, a zadnji rok protekao je 7. siječnja 2003. godine. Za oduzetu imovinu koja se trenutno nalazi u vlasništvu Grada Vinkovaca postupci naknade vode se pri Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Vinkovci, a Grad Vinkovci strana je u postupku.
Velik broj zahtjeva do sada je riješen, ali se kraj posla još ne nazire
Kako doznajemo od Sanje Čuljak, pročelnice Službe za pravne poslove Grada Vinkovaca, do sada je riješen velik broj zahtjeva za povrat imovine, ali, kako je riječ o vrlo složenim postupcima, kraj ovoga posla još se ne nazire bez obzira na to što je zadnji rok za predaju zahtjeva prošao prije 16 godina. Tako se i nedavno pred vijećnicima Gradskog vijeća našao prijedlog Odluke o prihvaćanju prijedloga Nagodbe između Grada Vinkovaca i Nade Bajić iz Vinkovaca, kao ovlaštenice prava na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Riječ je o nekretnini koja je u trenutku oduzimanja bila oranica, a sada je građevinsko zemljište. “Budući da ovdje ne postoji mogućnost za naturalni povrat jer to više nije onakva nekretnina kakva je bila u trenutku oduzimanja, Grad je dužan provesti obeštećenje, a to se može učiniti ili dodjelom zamjenskog zemljišta ili novčanom naknadom”, ističe Sanja Čuljak.
Niz zanimljivih predmeta
Ovaj slučaj, inače, zanimljiv je zbog toga što je riječ o doista velikim površinama zemljišta, a prijedlog nagodbe koji se našao pred Vijećem odnosi se na nešto manje od polovice oduzetog zemljišta. Za taj dio dogovoreno je novčano obeštećenje dok bi se preostali dio obeštetio u naravi zamjenskim zemljištem. Kao i u svim slučajevima vezanim uz povrat imovine, ukoliko se rješenjem Ureda državne uprave ne vraća baš nekretnina koja je oduzeta, i ovdje je, i za novčano obeštećenje i za obeštećenje u naravi, nužan sporazum kako bi se postupak priveo kraju.
U Vinkovcima zanimljiv je bio i slučaj zahtjeva za povrat zgrade današnjega Gradskog kazališta “Joza Ivakić” Vinkovci. Tražen je naturalni povrat, međutim, tom zahtjevu nije udovoljeno budući da je zakonom propisano da se u vlasništvo i posjed ne vraća imovina pravnih osoba koja služi za obavljanje javnih djelatnosti iz određenih oblasti, a u ovom slučaju riječ je o javnoj ustanovi u kulturi.
Slično je bilo i s crkvom Sv. Ilije na Meraji, za koju je također tražen povrat u naturi, od čega je ova nekretnina isto izuzeta zakonom. Tako je Grad ostao u posjedu ova dva objekta s obzirom na njihov značaj, kao ustanove u kulturi i kao sakralnog objekta koji je doživio prenamjenu. Još jedan od zanimljivijih predmeta je i nekadašnja tvornica cipela “Kvalitet”. I zgrada i dvorište nalaze se na oduzetom zemljištu. Parcele koje su ostale kao dvorište tvornice vraćene su u naravi, dok je za parcele na kojima je izgrađena tvornica opcija obeštećenje.
Svaki je slučaj po nečemu poseban
“Svaki je predmet specifičan na svoj način, a postupak je složen i dugotrajan i zato povrat oduzete privatne imovine traje i dan danas. Grad je tu strana u postupku i mi smo dužni postupiti prema rješenju Ureda državne uprave. Znači, ili vratiti oduzetu nekretninu koja je trenutno u vlasništvu Grada Vinkovaca ili, ako to nije moguće, provesti obeštećenje, novčano ili u naravi. Naravno, imamo i pravo žalbe na rješenje, ako držimo da je ono za nas nezadovoljavajuće. U slučaju, pak, da stranka ne ostvaruje pravo na povrat ili da nije podnesen zahtjev za povrat, takve nekretnine, prema zakonu, potražuje Republika Hrvatska”, ističe Sanja Čuljak, pročelnica Službe za pravne poslove.
Isto naznačava i Marina Šimić Karaula, pročelnica Upravnog odjela za gradsku imovinu i mjesnu samoupravu, čiji je odjel mjerodavan za raspolaganje oduzetom imovinom trenutno u vlasništvu Grada Vinkovaca.
Grad ne može prometovati s nekretninama oduzetim prijašnjim vlasnicima
“Ukoliko se utvrdi da je određena nekretnina ili pokretnina oduzeta i da za iste zahtjev nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, pravo vlasništva stječe Republika Hrvatska. Grad Vinkovci prije svakoga prometovanja nekretninama u svome vlasništvu utvrđuje način stjecanja pojedine nekretnine. Ukoliko utvrdi da je određena nekretnina oduzeta prijašnjim vlasnicima s tom nekretninom ne može raspolagati na način da s njome prometuje. Ono što naši građani ne znaju je da Grad u svome vlasništvu ima i imao je dosta takvih nekretnina s kojima ne može pravno prometovati. Možda najbolji primjer su poslovni prostori koji su bili u vlasništvu Grada, ali su okončanjem postupka denacionalizacije vraćeni prijašnjim vlasnicima ili su postali vlasništvo Republike Hrvatske”, ističe Marina Šimić Karaula.
