Za poljoprivrednike najvažniji posao u godini, žetva žitarica, polako se približio svome kraju pa je trenutno u tijeku, uz one redovne poslove u polju, računanje i kalkuliranje, prodati urod odmah ili ga skladištiti i čekati bolje cijene.
U našoj županiji pod pšenicom je bilo više od 30.000 hektara, pod ječmom 9.000, a pod uljanom repicom oko 9.300 hektara poljoprivrednih površina.
Iznimno sušna jesen uvelike je utjecala na sjetvu ovih kultura, a samim time i na prinose, ponajviše kada je uljana repica u pitanju. “Velika suša u periodu nakon sjetve, kada je sjeme trebalo najviše vlage, kao i razne bolesti koje su se pojavile nakon blage zime, uzrok su ogromnim problemima u kojima su se našli poljoprivrednici koji su se odlučili na sijanje uljane repice. Naravno, sve ovisi o mjestu i vremenu sjetve, ali dobar dio ih je tu kulturu morao presijavati, dok su neki u potpunosti odustali od repice i proljetos na tim površinama zasijali proljetne kulture, soju, kukuruz i slično. Pokazalo se da je to bio pametan potez, jer na taj način poljoprivrednici su gubitke imali samo na sjemenu, ne i na prinosima. Oni pak koji su odlučili ostaviti repicu suočili su se s izrazito slabim rezultatima. Što se tiče ječma i pšenice tu je priča ipak drugačija i mogu reći da je situacija zadovoljavajuća, jer možemo govoriti o prinosima od oko 6-7 tona po hektaru”, ističe zamjenik županijskog pročelnika za poljoprivredu Darko Juzbašić.
U PIK-u Vinkovci također su zadovoljni prinosima kada je ječam u pitanju, jer isti je na oko 7 tona po hektaru dok je pšenica, kažu, na 6,7 tona po hektaru. To je vrlo zanimljiv podatak, pogotovo ako uzmemo u obzir da je ove godine većina pšenice bila u prvoj i drugoj klasi.
Iz PIK-a napominju da je to prilično iznenađujuće, jer prijašnjih je godina većina pšenice bila treće klase. Što se tiče cijena, u PIK-u su ove godine prvu klasu plaćali 1,10 kuna, drugu 1,03, treću 0,98, a četvrtu 0,95 kuna. Oni sretnici koji su pak proizveli pšenicu premium kvalitete za istu su dobili 1,20 kuna. Inače, ove godine PIK je na svojim površinama imao zasijano 1.000 hektara pšenice i 600 hektara ječma, dok uljanu repicu jesenas nisu sijali.
I drugi veliki otkupljivači pšenice u istočnoj Hrvatskoj, tvrtke Žito i Granolio ponudile su otkupnu cijenu od 0,95 do 1,20 kuna po kilogramu, ovisno o njezinoj kvaliteti.
S obzirom na to da je godina što se tiče proizvodnje pšenice bila prilično problematična, ta cijena ne zadovoljava poljoprivredne proizvođače u Slavoniji, koji su složni u procijeni da bi ukupna cijena pšenice u Hrvatskoj trebala biti onakva kakva je na frankfurtskoj burzi, odnosno 1,30 kuna po kilogramu za prvu klasu. Milan Barić iz Andrijaševaca, koji obrađuje ukupno 120 hektara zemlje ove godine na svojim njivama nije imao uljanu repicu, dok mu je pod ječmom bilo 14, a pod pšenicom 22 hektara.
“Ječmom sam prilično zadovoljan, prosječno sam imao 7,1 tona po hektaru, uz dobar hektolitar. Pšenica je ipak bila nešto slabija i to mi je najviše žao, jer u početku se pokazala odličnom. Naime, na samom startu žetve prinosi pšenice su bili preko 7 tona po hektaru i ista je bila premium kvalitete, da bi nakon tri dana počela padati obilna kiša koja je sve upropastila, smanjila prinose i srušila kvalitetu. Šteta, jer umjesto 7-7,5 tona imao sam samo 6,4 tone po hektaru”, priča nam Milan Barić.
Dodaje da kada su cijene u pitanju, po njegovom bi mišljenju one trebale biti bar 10 lipa veće za svaku klasu, odnosno da otkupljivači prvu klasu plaćaju 1,20, drugu 1,10 i treću 1 kunu po kilogramu.
