Radnici sve češće odlaze na bolovanja pa se država dosjetila. Bolovanja bi uskoro umjesto vašeg obiteljskog liječnika mogli zaključivati – kontrolori. Gotovo 40 posto bolovanja u Hrvatskoj je neopravdano dugo. “Obave svu obradu, odrade čak i vještačenja na kojem im kažu da nemaju smanjenu radnu sposobnost, a oni i dalje ne žele ići raditi jer smatraju da su još uvijek radno nesposobni”, istaknula je dr. Iva Kljajić.
U prvom dijelu godine na dan je zbog bolesti s posla izostalo više od 57,5 tisuća zaposlenih, što je porast od oko 5 % u odnosu na lani. Taj broj od 2015. godine sve više raste. “Tada smo bolovanja prepustili isključivo liječnicima primarne zdravstvene zaštite, a nekad su to radili naši kontrolori. HZZO sad radi na tome da našim kontrolorima vratimo ovlasti koje su imali ranije, da budu čak oni ti koji će zatvarati bolovanja”, objašnjava Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Jer 1,5 milijardi kuna prošle je godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje platio naknade za bolovanja. Kontrole su zato redovite, izvanredne, pa čak i telefonske.
“Traže što smo sve radili od obrade pacijenta, znači uvid u nalaze, traže kontrolu otkad je na bolovanju i traže pacijenta da vide i da sami procijene je li to opravdano, kakvo je njegovo stanje”, objašnjava liječnica Kljajić. Bolovanja se najviše koriste u Zagrebu, a najmanje u Dubrovniku. Najčešći razlozi – bolesti koštano-mišićnog sustava, viroze, prehlade, lomovi, ozljede, onkološke bolesti i bolesti kardiovaskularnog sustava.
No, da su bolovanja nerijetko zamjena za slobodne dane, građani znaju. Neopravdano propisivanje bolovanja liječnika osim opomene i novčane kazne može stajati i raskida ugovora s HZZO-om.
