Zbog afričke svinjske kuge cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, prijeti uništenje velikog dijela ionako slabe svinjogojske proizvodnje, a situacija iziskuje najviši stupanj ozbiljnosti, jer štete koje mogu nastati procjenjuju se na više od 100 milijuna eura.
Zaključci su to Hrvatske udruge proizvođača svinja, iz koje dodaju da je afrička svinjska kuga globalna opasnost, ali ipak i prilika za domaću svinjogojsku proizvodnju. Izbijanje afričke svinjske kuge u Aziji utječe na globalno tržište mesa i trgovinske tokove. Predviđa se tako da će Kini u 2019. nedostajati količina proizvodnje svinja koju danas proizvodi SAD, koji je jedan od najvećih proizvođača svinjetine u svijetu. Velika potražnja za svinjskim mesom u Europi i izvoz svinja toliko je poremetio odnose na tržištu unutar EU-a da pojedine zemlje smanjuju potrošnju po glavi stanovnika i nadoknađuju je sa mesom peradi. Neki predviđaju da će kineska potražnja za uvozom dostići rekordne razine, što će dovesti do većeg izvoza ključnih izvoznika, uključujući i Europsku uniju.
To će također dovesti do širenja proizvodnje izvan Kine u sljedeće dvije do tri godine. Prilika je to za naše uzgajivače, jer ova bolest u Hrvatskoj još nije prisutna i hrvatske bi svinje mogle biti tražene u EU.
Prije otprilike godinu dana pisali smo o Poljoprivrednoj zadruzi Slavonski svinjogojac, kojoj je podršku dala i naša županija, a koja okuplja uzgajivače iz pet slavonskih županija. U zadruzi su po osnivanju okupili 40 uzgajivača svinja i krenuli u projekt brendiranja domaćeg mesa s nadom da će na taj način poboljšati stanje u svinjogojstvu, posebice pri plasmanu svježeg mesa u trgovačkim lancima i mesnicama. Naime, osmislili su novi brend nadahnuta, ali i sugestivnog naziva “Mmmeso – Slavonsko meso iz inata”, koje je danas dostupno potrošačima diljem Hrvatske. Glavni im je cilj bio promoviranje svježeg svinjskog mesa proizvedenog, uzgojenog i prerađenog u Hrvatskoj, koje je trebalo zauzeti police domaćih trgovačkih lanaca, ali i kuhinja jadranskih hotela.
Jesu li u tome uspjeli pitali smo trenutnog upravitelja zadruge Mirka Kolića iz Budrovaca, koji napominje da su jedan dio planova ostvarili, ali da ipak i ne ide baš sve onako kako su planirali.
“Danas u našoj zadruzi djeluje 45 uzgajivača koji su proizveli oko 25.000 tovljenika prosječne težine 125 kilograma. Sve smo uspjeli prodati, najviše na domaće tržište, a najzadovoljniji možemo biti suradnjom s Kauflandom koji što direktno, što preko svojih mesnica, od nas otkupi 11.250 tovljenika. Otvaraju se polako i vrata izvozu pa tako već imamo suradnju s otkupljivačima iz Italije i Mađarske, a u pregovorima smo i s onima iz Crne Gore i Slovačke. Situacija oko ASK-a mogla bi nam biti od koristi, jer diljem Europe gubici su veliki i to je prilika da uz intenzivniju proizvodnju pronađemo svoje mjesto na tržištu”, ističe Kolić.
Najviše je pak “podbacila” suradnja plave i zelene Hrvatske jer s hotelijerima je, kaže, teško pronaći zajednički jezik.
“Hoteli u stranom vlasništvu uglavnom meso dobavljaju izvana, dok oni domaći kupci s Jadrana imaju neke svoje zahtjeve koje mi ne možemo ispunjavati. Često, naime, žele samo dio svinje, šunku, vrat i slično, dok im ostatak ne treba pa ne žele kupiti cijelu svinju. Mi bi onda trebali poslije prodati ostatke svinje nekom drugom, a to nije način”, objašnjava Kolić. Ukoliko bi Hrvatska i u budućnosti ostala “čista” od ASK-a, onda se domaćim proizvođačima stvarno otvara prilika za napredak, razvoj proizvodnje i ulazak na puno veća tržišta. No s druge pak strane bilo bi poželjno kada bi, uz nadzor države ili jedinica lokalne samouprave, uistinu zaživjela kvalitetna suradnja juga i istoka, ali suradnja koja će biti na obostranu korist.
