Hrvatskim poljoprivrednicima, naročito u ovim našim nizinskim krajevima, ove zime veliku štetu na usjevima prave glodavci, uzrok tome su suhe i blage zime, koje pogoduju ovim životinjicama da se razmnožavaju u velikom broju, a što ih je više to je više i ogoljenih otoka u poljima ječma, pšenice i drugih ozimih kultura. Naime, tijekom jeseni na tek posijanu ozimu pšenicu ili ječam glodavci se naseljavaju sa svojih dotadašnjih staništa. U početku se hrane posijanim i klijalim sjemenom da bi kasnije, nakon nicanja biljaka, oštetili nadzemne i podzemne dijelove, stvarajući takozvane oaze praznih mjesta. Stručnjaci savjetuju da ukoliko poljoprivrednici primijete preko 10 aktivnih rupa po hektaru, neophodno je izvršiti suzbijanje.
Jedan od glodavaca koji pravi najviše problema je poljski miš, aktivan je tijekom cijele godine, a u jednogodišnjem periodu razmnožava se od dva do četiri puta.
Hrani se zrnjem bilja koje raste u njegovoj okolini, praveći često i manje zalihe hrane, klijalim sjemenom, zelenim i sočnim dijelovima bilja. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama skupljajući posijano sjeme i odnoseći ga u svoju jazbinu, tako da potpuno očisti od sjemena površine u blizini jazbine. Štete nanosi i žitaricama u periodu mliječne zrelosti do zrenja, na strništima, kukuruzu i suncokretu, a također i sirku, prosu i sjemenskoj lucerni. Ivo Kelić iz Marinaca, koji obrađuje ukupno 200 hektara i koji je jesenas posijao 100 hektara ječma i 7 hektara pšenice ove godine problema s glodavcima nema, a to je, ističe, pravo čudo s obzirom na cjelokupnu situaciju.
“Čuo sam se s poljoprivrednicima iz tovarničkog atara, tamo je stanje katastrofalno, neki su od jesenas trovali miševe i po tri puta, veliki su to novci uloženi u mamke. Kod nas, za sada, ogoljenih površina na njivama gotovo i nema i to je uistinu fenomen koji ne mogu objasniti, jer iz svih krajeva županije imam informacije kako je ovo velik problem. Na sreću, nas je izgleda ove godine obišlo”, priča nam Kelić.
Milan Barić iz Andrijaševaca ozime kulture ima posijane na ukupno 38 hektra, od toga pšenicu na 22, a ječam na 16 hektara. On je svoja polja, kaže, otrovom tretirao jednom i to prije dva-tri mjeseca.
“Zanimljivo je to da su mi ove godine napali ječam, pšenicu nisu dirali i to je neobično. Obavio sam jedno trovanje dok se moglo u njivu, sada po ovom blatu više ne idem, pa kako bude. I otrov je prilično skup, u PIK-u sam 25 kilograma platio gotovo 1.200 kuna”, objašnjava Barić.
Inače, cijena za 20 kilograma mamka u Veterinarskoj stanici Vinkovci iznosi 300 kuna, što je značajno manje nego spomenuti iznos u PIK-u, problem je jedino što tamo mamka više nemaju i pitanje je kada će ga imati. Glodavce na poljima prirodno love ptice grabljivice, lisice i divlje mačke, no to nije dovoljno i ratari moraju pribjegavati onim najmanje poželjnim metodama, odnosno trovanju. A da bismo znali koje su rupe od glodavaca aktivne, odnosno nastanjene, tijekom pregleda površine potrebno je zatrpati zemljom sve pronađene rupe. Idući dan su ponovno otvorene one rupe koje su aktivne. U te rupe stavljamo zatrovane mamke i potom ih zatrpamo zemljom. Važno je za napomenuti i kako su ratari uginule glodavce dužni pokupiti i zakopati.
