Većina Hrvata koji svoju domovinu napuštaju u potrazi za boljim životom odlazi u Njemačku. Da budemo precizniji, čak 56 posto iseljenika vidi ju kao obećanu zemlju. Jedna od njih je i Anna Maria Ruškan koja u Augsburgu živi i radi već godinama, a koja nam je pobliže dočarala zbog čega je Njemačka omiljena destinacija za život u inozemstvu.
U usporedbi s drugim europskim državama, Njemačka slovi kao relativno jeftina za život. Prema statističkim podacima, za normalan život je u Njemačkoj 2019. godine bilo potrebno mjesečno 750 eura, ali troškovi isto tako uvelike ovise o tome živite li u metropoli, gradu ili nekoj manjoj sredini. Cijene hrane, smještaja i odjeće su za 4,3 posto veće od europskog prosjeka, a najveći trošak je svakako stanovanje.
“Svakodnevni život ovdje u Njemačkoj duplo je skuplji nego u Hrvatskoj, samo su plaće veće, pa se to toliko ne osjeti. Najveći troškovi su stanarina i režije, cigarete su jako skupe, alkohol, ali i društveni život općenito. Primjerice, stan od 70 kvadrata s režijama nećete moći naći ispod 900 eura, u Münchenu su samo sobe od po 500 eura, jeftinijih nema. Cigarete su od 8 do 10 eura po kutiji, kruh od jedne kile nema ispod tri eura. Naš stan od 75 metara kvadratnih košta 750 eura s grijanjem, ali na to još idu posebno struja i plin 200 eura mjesečno i svaki treći mjesec 50 eura televizija”, govori nam 26-godišnja Anna Maria Ruškan koja je rođena u Njemačkoj, no još kao dijete sa svojom obitelji se vratila u Ivankovo. Nakon srednje škole preselila se u Augsburg, a kako je cijeli život povezana s Njemačkom u kojoj ima i jako puno rodbine, problema sa snalaženjem nije imala. Danas tamo radi kao medicinska sestra, živi u stanu s mužem i jednogodišnjim sinčićem.
Napominje kako su uz stanarinu cijene režija također poprilično visoke. Struja za dvije odrasle osobe mjesečno košta oko 70 eura, grijanje i voda su uglavnom u cijeni stana, plin ide po potrošnji,a ukupno na režije ode i do 300 eura mjesečno. Dodaje tu i visoke cijene društvenog sadržaja i života. Ulaznice za muzeje, galerije, zoološke i botaničke vrtove i ostalo su u prosjeku 10 eura po odrasloj osobi, za djecu između pet i šest. Obična kava u kafiću stoji između pet i šest eura, gusti sokovi su četiri, a kokteli 10 eura. Najskuplji su svakako izlasci jer gotovo svaki kafić koji ima disko naplaćuje ulaz 10 do 15 eura, a pića nisu ispod 10 eura.
“Među jeftinijim sadržajem je kino. Ulaznica košta u prosjeku oko sedam eura, ovisno o filmu. Tu bih istaknula i odjeću koja je puno jeftinija, ali i kvalitetnija nego što je u Hrvatskoj, a puno su veći i izbori i sniženja. Ovdje možeš za 50 eura kupiti dosta odjevnih predmeta, dok u Hrvatskoj možeš biti sretan ako nađeš hlače i majicu u toj cijeni”, pojasnila je Anna Maria dodavši kako se primjerice markirane tenisice mogu pronaći po istoj cijeni kao u Hrvatskoj.
Osim svakodnevnih životnih troškova u Njemačkoj, dotaknuli smo se i života u vrijeme pandemije. Kako nam je rekla naša sugovornica, on praktički u Augsburgu ne postoji – maske se nose svugdje izvan stana, ne smiju u park ako nisu iz istog kućanstva, kafići, restorani, barovi, sve je zatvoreno, a rade samo trgovine hranom i drogerije. Kod online naručivanja svaka osoba dobije termin kada može doći podignuti svoju narudžbu.