-1 C
Vinkovci
Nedjelja, 10. prosinca 2023.

Agroklaster: Strategija biogospodarstva itekako nam je zanimljiva

Više od autora

- vl promo-
Tihana Papac
Tihana Papachttps://novosti.hr
tihana.papac@novosti.hr

Biogospodarstvo podrazumijeva sektore i sustave koji u osnovi sadrže biološke proizvodne i razvojne resurse kao što su životinje, biljke, mikroorganizmi, biomasa, organski otpad i slično. U užem smislu uključuje uvođenje različitih oblika potpora i inovativnih rješenja u proizvodnju hrane, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, poticanja dugoročno održive i sigurne proizvodnje te korištenje biljnog i životinjskog otpada za proizvodnju novih dobara, najčešće energije, a da se pri tome ne narušava bioraznolikost i okoliš. Zdenko Podolar, direktor županijskog Agro-klastera, drži kako ima budućnost u Vukovarsko-srijemskoj županiji jer je tu veliki broj značajnih proizvođača hrane. Trenutno se uglavnom svodi na djelatnosti poljoprivrede, proizvodnje hrane i prerade drvne mase, a budući da su nam to ključni razvojni resursi, izrada i provedba strategije biogospodarstva te ciljevi koji su zacrtani dokumentom itekako su zanimljivi.

„S obzirom na misiju i cilj koji imamo te aktivnosti i projekte koje provodimo kao Agro-klaster d.o.o., posebno važnim smatramo mjere koje će biti usmjerene prema mladim osobama, malim proizvođačima hrane, udruživanju proizvođača te poticanju proizvodnji s visokim stopama dodane vrijednosti”, ocjenjuje.



Demografska obnova, odnosno povratak ili zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru temeljna je pretpostavka za realizaciju ciljeva, ističe.

„Bez ljudi, bez tog humanog kapitala, gubi svoj smisao, a ako bi se ciljevi i realizirali upitno je tko bi od toga onda imao koristi, zajednica ili neki „skriveni igrači“?! Racionalno upravljanje raspoloživim resursima (osobito poljoprivrednim zemljištem), intenzitet i usmjeravanje potpora za razvoj biogospodarskih djelatnosti, porezna i demografska politika, alati su kojima se ovi procesi mogu pokrenuti ili ubrzati. Klimatske promjene i učestale bolesti biljaka i životinja dodatni su izazov i za proizvođače i za institucije koje donose odluke vezane za sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane kao za i rizike koji dolaze s klimatskim promjenama. Ulaganja u proizvodnju su svakim danom sve veća, a budući da se radi o „tvornicama na otvorenom“ mogućnost gubitka kojeg sa sobom donose oluje, pijavice, virusi, svinjska kuga i slično ne smije i ne može biti individualni problem pojedinca nego problem zajednice koja za takve situacije mora unaprijed osigurati dostatna sredstva. Nužno je prilagoditi intenzitet i obim potpora s prisutnim rizicima i tako ohrabriti proizvođače za ulaganju u proizvodnju. Ako ne budemo razmišljali na takav način i ne prihvatimo da je proizvodnja hrane i strateški i demografski i gospodarski cilj kao i da u financiranju i rizicima koji su prisutni u ovoj djelatnosti svi moramo sudjelovati, prije ili poslije ćemo imati veliku štetu, raspoloživi resursi će ostati mrtvi kapitali, a ruralni prostor će bit će još prazniji nego je to sada”, zaključuje Podolar.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno