Financiranje izborne promidžbe uvijek je interesantna tema u javnosti, premda je zakonski jasno definirana.
Izborni sudionici u dva će navrata izvijestiti DIP o troškovima svoje kampanje, prvi put već 9. travnja dakle sedam dana prije izbora. Drugi put s rokom 17. svibnja odnosnos 30 dana nakon održavanja izbora.
Financijska izvješća izborni sudionici unose sukladno praksi, u informacijski sustav DIP-a za nadzor financiranja, a vidljivi su prvi radni dan nakon unosa.
Tako će odmah biti razvidno koliko tko planira odnosno troši u svojoj izbornoj kampanji i koji su izvori financiranja.
Sukladno važećem Zakonu, nešto manje od 200 tisuća eura točnije 199.084 eura po listi, odnosno kandidatu, limit je promidžbe u izbornoj jedinici za parlamentarne izbore.
Konkretno, svaka stranka ili koalicija na promidžbu, ukupno u deset izbornih jedinica smije potrošiti, blizu dva milijuna eura.
Navedeni iznos se nije mijenjao u odnosu na prije četiri godine, osim valute koja je danas euro.
Nema li ugovora, takva se donacija mora prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), a iznos uplatiti u državni proračun, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.
Pravna osoba pojedinoj političkoj stranci, koaliciji, neovisnoj listi i kandidatu za promidžbu može donirati najviše 26.544 eura, a fizička, uključujući i obrte, 3.981 eura.
Svima koji osvoje parlamentarne mandate, troškove promidžbe pomoći će pokriti naknada iz državnog proračuna koja za svako saborsko mjesto iznosi 17.918 eura, ukupno 2,76 milijuna eura.
Osvrnemo li se unatrag, iz izbora u izbore troši se više.
Primjerice 2016. potrošeno je ukupno u kampanji 35, 3 milijuna eura (4, 7 milijuna eura), četiri godine kasnije – 2020. oko 44 milijuna kuna (5, 8 milijuna eura).
