Saigon, 1969. Dok bijesni rat u Vijetnamu, satnik američke vojske Benjamin L. Willard (M. Sheen) pokušava sačuvati zdrav razum. Usred borbe s vlastitim demonima vojska ga šalje na novi zadatak – pronaći odmetnutog pukovnika Waltera E. Kurtza (M. Brando), zapovjednika Zelenih beretki, koji se sa svojim suborcima sklonio u susjednu Kambodžu. Kad mu pukovnik Lucas (H. Ford) objasni da je Kurtz stao na čelo mjesnog plemena koje u njemu vidi božanstvo, Willardu je jasno da je njegova misija nemoguć zadatak. Ili će u njoj likvidirati sumanutog časnika, ili će sam izgubiti život s ostalim članovima kaznene ekspedicije. Na putu do Kurtza Willard počne susretati ‘pse rata’ među kojima je i nemilosrdni potpukovnik Bill Kilgore (R. Duvall) kojemu civilne žrtve ne znače ništa…

‘Moj film nije o Vijetnamu, on jest Vijetnam.’, izjavio je američki redatelj i scenarist Francis Ford Coppola 1979. na konferenciji za novinare u Cannesu uoči premijere ovoga filma. Premda su mnogima njegove riječi zvučale pretenciozno, američka kinematografija u Coppolinu filmu dobila je jedan od najznačajnijih naslova sedamdesetih i zasigurno jedan od najboljih radova na temu Vijetnamskog rata. Višestruki oskarovac i autor remek-djela ‘Kum’ i ‘Kum II’, Coppola je po završetku svoje gangsterske sage uskočio u projekt snimanja filma prema scenariju Johna Miliusa (Dan velikih valova, Conan). Kao poznati politički konzervativac Milius je još potkraj šezdesetih napisao tekst o odmetnutom američkom časniku koji usred Vijetnamskog rata izigrava božanstvo mjesnom plemenu u Kambodži. Na priču ga je nadahnuo klasični roman ‘Srce tame’ Josepha Conrada koji o kolonijalizmu u Kongu govori kroz sličnu priču o manipulatoru lokalna bogobojaznog stanovništva. U Coppolinoj je režiji Miliusov zaplet dobio antiratni ton i zaživio u rijetko viđenom spoju ratnih strahota i osobnih stranputica čiji su protagonisti pukovnik i njegov lovac iz redova američke vojske.

Iako u vrijeme Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu 1979. još uvijek nije bila dovršena, ‘Apokalipsa danas’ je i u radnoj verziji oduševila žiri koji joj je, zajedno s ‘Limenim bubnjem’ Volkera Schlöndorffa, dodijelio Zlatnu palmu, što je bio presedan u povijesti Festivala.

To mu je bio najteži projekt u životu čija se realizacija zbog niza problema odužila na tri godine. Doda li se tomu Brandovo problematično ponašanje i srčani udar M. Sheena (Pokojni, serija Zapadno krilo), ‘Apokalipsa danas’ djelovala je apokaliptično i iza kamere. Trud se isplatio, jer je film postao simbol jednog vremena i antiratni klasik ovjenčan nizom nagrada. Uz Zlatnu palmu, ‘Apokalipsa danas’ dobila je i dva Oscara (najbolja kamera i najbolji zvuk) od ukupno osam nominacija uključujući i kategorije najboljeg filma, režije, scenarija i muške sporedne uloge sjajnog Roberta Duvalla, zatim tri Zlatna globusa, dvije BAFTA-e te dvije nominacije za Grammy. U ostalim su ulogama Frederic Forrest, Albert Hall, Dennis Hopper, Harrison Ford i u vrijeme početka snimanja filma četrnaestogodišnji Laurence Fishborne koji je redatelju slagao pravu dob. Film je realiziran na Filipinima uz obilnu pomoć ondašnjeg diktatora Ferdinanda Marcosa i njegove vojske, dok je pleme iz filma odglumio filipinski narod Ifugao.

Originalni naslov: Apocalypse Now, 1979.

TRAILER