Blagdan Presvetog Srca Isusova slavi se u petak nakon blagdana Tijelova i stoga je lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova. Kopljem probodeno simbol je Isusove ljubavi prema čovjeku.
Posebno je svečano u istoimenoj vinkovačkoj župnoj crkvi na Lapovcima koja danas sa župljanima Borinaca slavi svoj crveni god ili narodski popularno nazvan, kirbaj. Crkva je otvorena od 7 sati jutros i bit će tako cijeli dan za sve koji žele svratiti, pomoliti se u tišini i zapaliti svijeću.
Središnje misno slavlje u 11 sati je predvodio pater, fra Martin Dretvić, dok će u 18.30 sati biti služena večernja sveta misa.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sveti Bonaventura. U 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Sv. Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, svetoj Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek je 1765. g. papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sveta Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Ova je pobožnost istaknuto obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi, uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi, prenosi portal Bitno.net.
Dodajmo ovome da je sutra Blagdan Srca Marijinog i tradicionalno kirbaj u Vinkovačkom Novom Selu.
