Na Plantaži Borinci, koja je dio tvrtke Vinka plus, raste i polako daje plodove najveći nasad malina u Hrvatskoj te jedan od većih, ako ne inajveći i u cijeloj regiji. Na Borincima maline uzgajaju na 8 hektara, uglavnom sorte Polana i Heretige, a kako se radi o nasadima starim dvije godine koji još nisu ušli u punu rodnost, kada je očekivani prinos od 12 tona po hektaru, trenutno ubiru samo 4 tone po hektaru. Na plantaži je zaposleno 68 stalnih djelatnika te ovisno o periodu godine i intezitetu radova i do 120 sezonaca. Proizvodnja malina, ističu u Fortenova Grupi u čijem su sastavu Vinka i Borinci, orijentirana je na industrijsku preradu zamrzavanjem, a malinu beru specijaliziranim kombajnima što osigurava proizvodnu cijenu ispod jednog eura.
Ta proizvodna cijena osigurava izuzetnu profitabilnost obzirom da tržišna cijena ove godine nije padala ispod dva eura po kilogramu, a zamrznute se koštale i do tri eura.
U drugom konceptu proizvodnje, orijentiranom prema tržištu svježeg voća, profitabilnost je višestruko veća, ali se zahtjeva ručna berba i pakiranje te izuzetno kratak lanac distribucije. “Iako je sama proizvodnja predstavljala izazov u pogledu agrotehnoloških mogućnosti, a naročito u mogućnostima strojne berbe, malina kao voćna kultura ima cijeli niz prednosti. Jedna od ključnih je brzi ulazak u puni rod, što je ujedno i generalno prednost prilikom sadnje bobičastog voća. Obzirom da se radi o višerodnim sortama berba je trajala sve do sredine listopada, što predstavlja još jednu prednost, budući da se tržištu može ponuditi svježi proizvod dulje vremena. Zbog spomenutih prednosti uzgoja maline, planiramo i daljnja povećanja nasada malina do 200 hektara i ostalog voća pogodnog za strojnu berbu kao što su kupine, borovnice, crna ribizla i trešnja. Vinkin nasad malina trenutno je najveći u Hrvatskoj i jedan je od većih u regiji. Bez obzira na to u Vinki ga promatramo kao makropokus jer mikropokus smo radili na pola hektara sa 7 sorti maline. Temeljem rezultata makropokusa donijet ćemo odluke o dinamici i strukturi podizanja novih nasada malina. No, generalni plan je u dogledno vrijeme malinama, ali i ostalim bobičastim voćem, zasaditi površinu od oko 250 hektara”, ističe Ana Ciglenečki, voditeljica eksterne komunikacije Fortenova Grupe.
Naglašava kako je pandemija koronavirusa samo potencirala važnost kontrole proizvodnje od polja do stola i dokazala da kvalitetan proizvod bez problema pronalazi tržište.
“Naš najveći izazov vezan uz malinu je nedostatna proizvodnja u odnosu na potencijal prodaje. Važno je naglasiti da je Vinka plus jedina tvornica u Hrvatskoj koja realizira zamrzavanje povrća te domaćim i vlastitim proizvodom pokriva taj dio tržišta. Vinka svojom pozicijom u centru sirovinske baze ima značajne konkurentske prednosti za proizvodnju, a nakon toga i preradu povrća i voća. S trenutnom proizvodnjom od oko 14,5 tisuća tona zamrznutih proizvoda ujedno je i jedna od najvećih tvornica u regiji. Cilj Vinke je s planiranom budućom proizvodnjom od 31.000 tona postati regionalnim liderom u ovom segmentu proizvodnje, kao i fokusirati se na proizvode s dodanom vrijednošću”, poručuje Ana Ciglenečki. Inače, razvoj i podizanje prvih nasada na Plantaži Borinci započeo je 60-tih prošlog stoljeća na površini od 1.200 hektara.
S revitalizacijom voćnjaka započelo se 2014. godine, kada je donesena strateška odluka o sadnji voćnih kultura koje je moguće brati strojno. Od tada do danas posađeno je 220 hektara višnje, 40 hektara šljive, 100 hektara jabuka i 8 hektara maline koje se uspješno beru kombajnima za voće. Danas je ukupna površina plantaže oko 820 hektara te je najveći voćnjak u regiji.
