“Uzela sam sada na akciji jabuke, ne znam, sve je poskupilo. Keks Domaćica je skoro 18 kuna, a bila je maksimalno 13. Preživjet ćemo uz dozvoljeni minus na mirovinu, bure je to bez dna i nikada kraja kemijanju. Prvo se plate režije pa onda ostatak rasporedimo za hranu”, komentiraju dvije vinkovačke umirovljenice ovih dana po izlasku iz trgovine.
Svi slično razmišljaju. Inflacija hrane od preko 8 posto uzima danak. Cijene su otišle u nebo – gotovo 30%, a nema namirnice koja nije poskupila. Što smo nekada pakirali u dvije vrećice za dvjesto kuna, danas iznosimo iz dućana u jednoj, a bez sto kuna dnevno četveročlana obitelj ne može planirati odlazak u kupnju. Kreditna zaduženost unazad godinu dana porasla je za 5,7 milijardi kuna, a banke upozoravaju na rast broja nenamjenskih kredita koji idu u pravcu potrošnje.
Samo je vekna bijelog kruha sa šest otišla na najmanje 8 kuna, posebne vrste nećemo ni spominjati. Litra svježeg mlijeka sa 6.50 kn bliže je 8 kuna, a paket najjeftinijeg trajnog mlijeka poskupio je unazad godinu dana okruglih deset kuna. Rekorder je ulje. Litra suncokretovog približila se vrtoglavih 16 kuna, a prijašnju cijenu od 11.99 danas je moguće uloviti eventualno na akciji. Ni jogurti ne zaostaju, a litra je blizu 13 kuna. Mliječni namazi skuplji su za dvije kune, a jaje po kunu moguće je naći još na tržnici ili po trgovačkim centrima u većim pakiranjima. Teško da ćemo danas naletjeti na 400 grama tjestenine ispod 8 kuna, a prije samo dvanaest mjeseci plaćali smo ju – od 4 po akcijskoj cijeni do 6 kuna po redovnoj. Popularna hrvatska ciglica kave od 250 grama košta 21.99, a do jučer smo ju plaćali 18.99 po redovnoj cijeni odnosno 16.99 na akciji.
“Žitne pahuljice koje kupujem djeci poskupile su 100 posto. Salama, sir, mlijeko – svim osnovnim namirnicama cijene su otišle gore”, razmišlja naš sugrađanin Zlatko Grgić koji redovito obavlja nabavku za kućanstvo.
Kilogram najjeftinijeg sira Gauda kreće se oko 50 kuna, a šunke u ovitku ispod 60 teško je moguće kupiti i na akciji. Voće i povrće također je skuplje barem za kunu i pol po kilogramu, konzerva ribe skuplja je više od 50 posto. Jedino je pojeftinila prasetina što je posljedica viškova na tržištu Europske unije, kažu upućeni. Svinjski vrat, but ili carsko meso skuplji su od kunu do kunu i pol, a mljeveno meso barem tri kune. Pravo poskupljenje mesa tek je u najavi. I mogli bismo tako u nedogled nabrajati samo osnovne namirnice, no činjenica je da ćemo ubuduće na hranu izdvajati i više od 30 posto mjesečnog kućnog budžeta koliko smo u prosjeku do sada. Dodajmo tome i enormni rast cijena goriva, a u najavi poskupljenja su i energenti.
Građane brine i prelazak na euro. Poučeni iskustvom konverzije njemačkih maraka u euro, sigurni su da će i odlazak kune u povijest potaknuti dodatni rast cijena. Slovenci su, primjerice, prelazak s tolara u euro pratili nacionalnom kampanjom udruge potrošača „Eurocenti nisu sitniš” kako bi osvijestili odgovornu potrošnju, a najviše je pomogao tromjesečni nadzor cijena i objava crne liste trgovaca i proizvoda pa su one sa stupa srama svi htjeli zaobići. Na koncu su euro 2007.g. preuzeli bez drastičnih poskupljenja, čak s nižom deflacijom.
Izostane li reakcija politike, kupnja socijalnog mira bit će ogroman problem.
