Oko 26 djelatnika Cvjećarstva svakodnevno je raspoređeno na poslovima redovitog održavanja i uređenja grada.
Ove je godine zasađeno 12 000 ljetnica među kojima su najzastupljenije begonija, petunija, vinke, plava i crvena salvija, u žardinjerama ukrasni batati.
Dok žene okopavaju i sade, muški dio angažiran je trenutno na košnji odnosno orezivanju obješenih grana koje smetaju prometnoj signalizaciji u gradu – semaforima.
„Nikada ne znamo što će se interventno dogoditi. Puhne jači vjetar, otkine grane, prekidamo košnju i rješavamo prioritetno. Dinamično je i nepredvidljivo usprkos redovitom planu”, naglašava direktor Cvjećarstva Stjepan Viljetić u što smo se uvjerili ovih dana kada su djelatnici Cvjećarstva sa žurnim službama odradili veliki posao uklanjanja porušenih stabala i granja.
Prije toga, košnja je postala predmetom javne rasprave, a njoj su kumovale ogromne količine padalina.
“Kiša pada, trava brže raste, a mi sporiji. Čim sunce zasja, građani se pitaju što nam je, gdje smo. Dokle god je mokra, ne može se kositi. Postoje prioriteti, pa između koliko se uspije, no ne mogu svi odmah doći na red”, pojašnjava.
U jednoj košnji kose oko 87 hektara površina od čega primjerice središnji park 10-12 puta, neke šest, ostale tri ovisno o lokaciji i stanju terena. Najveći problem su im, kaže, frekventne, ali teže dostupne površine zakrčene parkiranim vozilima i brojne druge prepreke što usporava radove osobito u Bloku Vladimira Nazora, Žanićevoj ulici.
“Pazimo na automobile, posao moramo napraviti pa često ostane dio nepokošen na mjestu kojem nismo mogli objektivno pristupiti”, naglašava Viljetić.
Program i dinamika ugovoreni su s gradom i po njemu se ravnaju. Ove sezone možda i bude košnja više, ovisno o situaciji kakva će biti do desetog mjeseca, no s ovom se vrelinom smanjuju.
„U pogonu je svakodnevno 5-6 kosilica, traktori, a grad je velik, osobito kada se pogodi takva, klimatski nepogodna godina. Ako dva dana u tjednu ne izađeš, ne možeš više subotom nadoknaditi, kao kada to činimo u svom dvorištu. Tko malo razumije, razumjet će i nas”, dodaje.
Kiša nije dozvolila ni pravovremenu sadnju cvijeća, a sada su stigle velike vrućine.
“Svako jutro dvije ekipe urane zalijevati prvo ljetnice, potom sadnice drveća. Ove godine nije se u gradu naveliko sadilo mlado drveće jer su u tijeku brojni radovi s otvorenim gradilištima, a i završavalo se s aglomeracijom, što se tiče stabala, išlo se s popunom”, zaključuje direktor Cvjećarstva. Žegu će nekako premostiti što se tiče flore i sve toplijih ljeta, a za Vinkovačke jeseni slijedi ponovno zanavljanje cvjetnih gredica.
