Nakon proglašenja samostalnosti i suverenosti, na današnji dan prije 31 godinu Republika Hrvatska postigla je međunarodno priznanje svoje neovisnosti, čime joj je na taj povijesni dan priznato mjesto među slobodnim nacijama.
Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. godine, kao neovisnu i suverenu državu priznaje svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice, a ubrzo slijede Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska, Norveška i Švicarska. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države. Priznanje su i prije navedenog datuma uputili Island (19. prosinca 1991.), Sveta Stolica i San Marino (13. i 14. siječnja 1992.), a tijekom jeseni 1991. godine Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje i same u to vrijeme još nisu bile međunarodno priznate.
Hrvatski je međunarodni legitimitet te iste 1992. godine, zaokružen primanjem u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (tada KESS-a) do Ujedinjenih naroda. U narednim godinama, Hrvatska je postala članicom 30-ak međunarodnih organizacija.
Republika Hrvatska izborila se diplomatskim putem za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, zahvaljujući hrvatskim braniteljima izišla je kao pobjednica u Domovinskom ratu, međunarodno se politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i relevantan je partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima.
Tijekom 2018. predsjedala je Odborom ministara Vijeća Europe, najstarije europske organizacije, te Srednjoeuropskom inicijativom, jednim od najstarijih foruma regionalne suradnje u srednjoj i istočnoj Europi.
Republika Hrvatska intenzivno se priprema za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine, koje će uslijediti u iznimno zahtjevnom trenutku za svaku državu članicu EU-a, kada dolazi do promjena institucionalnog ciklusa.
Na današnji dan ujedno obilježavamo i 31. obljetnicu završetka mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija posljednjeg okupiranog dijela naše države izniman je uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je i najuspješniji mirovni projekt Ujedinjenih naroda na teritoriju Europe, koji i danas predstavlja najbolji model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta.
