Velika Gospa svetkovina je Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, a slavi se svake godine na današnji datum. Ujedno, u Republici Hrvatskoj ovaj je dan i državni blagdan.
Prema katoličkoj mitologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Papa Pio XII. je 1. studenog 1950. godine proglasio Nauk o Marijinom uznesenju, a u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus (Silno darežljivi Bog) iznio je razloge proglašenja dogme. Tome prethodi duga tradicija koja je stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su brojni kršćanski autori, primjerice kao sv. Bernard iz Clairvauxa, sv. Antun Padovanski i drugi.
Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju, katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu. S druge strane, Novi zavjet u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Uzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećene su i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu.
Vjernici s našeg područja, osim u Aljmaš, hodočaste i u Svetište Gospe Lurdske u Prkovcima, Svetište Gospe na Vodici u Ilači te u Svetište Majke dobre nade u Šumanovcima.