Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Bilo je to vrijeme u kojem je rat već dvije godine buktio Europom, a razlog osnutka odreda bio je napad Nacionalsocijalističke Njemačke na Sovjetski savez čime je prekršen pakt o nenapadanju kojega su ove dvije moćne sile Drugog svjetskog rata imale. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska.
Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjić-Capo i komesar, Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugog svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. U bivšoj SFRJ kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpnja – Dan ustanka naroda SR Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkog odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Taj partizanski odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, koja je krenula u oružanu borbu protiv Hitlerove nacističke Njemačke, ostalih fašističkih okupatora i domaćih im pomagača. Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske.
Završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a koja je iz tog rata izašla kao pobjednica, na strani savezničkih snaga. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.
Na tekovine ZAVNOH-a u preambuli se poziva i Ustav današnje Republike Hrvatske. Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. U šumi Brezovica i ove se godine održava središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe. Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
