Katolička Crkva danas, 15. kolovoza slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se u hrvatskome katoličkom puku običava zvati Velika Gospa, ponegdje i Gospojina, piše Vatican news. U Hrvatskoj je Velika Gospa državni blagdan i uz to neradni dan, a tako je i u mnogobrojnim državama Europe i svijeta: Sloveniji, Italiji, Austriji, Poljskoj, Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Čileu, Gvatemali, Kamerunu, Mauricijusu i drugim zemljama.
U Apostolskoj konstituciji ʺMunificentissimus Deusʺ papa Pio XII. proglasio je 1. studenoga 1950. ovu istinu katoličke vjere: ʺProglašavamo, objavljujemo i definiramo, kako je Bogom objavljena dogma da je Bezgrješna Bogorodica uvijek Djevica Marija, završivši put zemaljskog života, bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavuʺ (DS 3903).
U 12. poglavlju ʺOtkrivenjaʺ ili ʺApokalipseʺ, posljednje novozavjetne i ujedno posljednje i zaključne biblijske knjige, piše: ʺI znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezdaʺ (Otk 12,1). Na istome mjestu, nekoliko redaka dalje, čitamo i ovo: ʺZbačen je Zmaj veliki, Stara zmija – imenom Đavao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Bačen je na zemlju, a s njime su bačeni i anđeli njegoviʺ (Otk 12,9).
Kako navode, crkveno učiteljstvo taj prizor tumači ne samo kao posljednji trijumf Crkve nego i opis Marijine pobjede nad smrću. Štovanje Djevice Marije u bogoslužju raširilo se nakon Efeškoga sabora, koji je 431. sazvao car Teodozije II., a održan je uz predsjedanje Ćirila Aleksandrijskoga. Na Efeškome saboru svečano je utvrđeno da Mariji – majci Bogočovjeka Isusa Krista – pripada naziv Bogorodica, izvorno grčki ʺTheotókosʺ. Već nekoliko godina nakon toga slavila se u Jeruzalemu i Betlehemu dana 15. kolovoza Marija Bogorodica, a to slavljenje uskoro postaje u Jeruzalemu blagdan Usnuća Marijina. Pred kraj 6. stoljeća, odlukom cara Mauricija, blagdan se počinje slaviti u cijelome Bizantskom Carstvu. Krajem 7. stoljeća papa Sergije I., podrijetlom Sirijac, još je uzdignuo i proširio slavljenje blagdana Usnuća Marijina tako što ga je uveo u rimsku liturgiju za dan 15. kolovoza.
Ovih će dana na milijune hodočasnika diljem svijeta pohoditi mnogobrojna marijanska svetišta, a spomenimo neka od njih u našoj domovini Hrvatskoj i drugdje: Marija Bistrica, Trški vrh u Krapini, Marija Gorska u Loboru, Trsat, Sinj, Solin, Vepric kraj Makarske, Aljmaš i druga.
