Danas, 9. svibnja, obilježavamo Dan Europe prisjećajući se tog dana 1950. godine kada je Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Tim povodom razgovarali smo s Danijelom Slipčević, ravnateljicom Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, o projektima koje provode, onima u pripremi, financiranju iz fondova Europske unije te budućim planovima.
Koliko su za Hrvatsku zapravo važni europski fondovi?
–Na sam Dan Europe potrebno je osvrnuti se na europske fondove, koji danas više nisu daleka administracija niti nešto apstraktno. Na svakom koraku u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, vidimo utjecaj europskih fondova koji očigledno mijenja vizuru općina, gradova i cijele županije. Ti su projekti naša svakodnevica, postali su uobičajeni i koristimo ih svakodnevno pa ih možda toliko i ne primjećujemo, ali neminovno su svugdje oko nas.
Na čelo Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije došli ste iz Vinkovačke razvojne agencije (VIA). Koliko Vam to pomaže u radu?
– Dok sam radila i bila na čelu VIA-e, proveli smo više od 200 projekata koji su promijenili izgled Vinkovaca. Radilo se puno i na više strana, a rezultat toga brojni su realizirani projekti. Na isti način nastavljam raditi i u Razvojnoj agenciji Vukovarsko-srijemske županije. Iza uspješno provedenog projekta nikada ne stoji rad pojedinca, nego je to rezultat truda cijelog tima, a ja sam zapravo, samo na čelu jednog izvrsnog tima ljudi. Oni sve te projekte ne samo da provode nego ih i žive 24 sata dnevno. To ne uključuje samo administrativni dio posla, a svi znamo koliko je administrativno zahtjevno realizirati europski projekt nego obilazimo gradilišta, komuniciramo s izvođačima, projektantima, nadzorom, kontrolnim tijelima i drugima. Radimo i poslove koji nisu u našem opisu rada, ali se tiču projekta, pa uskačemo kako bismo potencijalne poteškoće sveli na minimum. Projekti su poput živog organizma, podložni promjenama i prilagodbi.
Koliko projekata Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije trenutačno provodi, a koliko ih je u pripremi?
– Trenutačno u provedbi imamo 78 projekata na području cijele županije, ukupne vrijednosti 98,4 milijuna eura. U fazi evaluacije imamo 69 projekata i očekujemo da će većina njih biti odobrena. Ti će se projekti također provoditi na području cijele Vukovarsko-srijemske županije te će donijeti puno toga dobrog našim građanima.
Koji se sve projekti trenutačno provode?
– Najveći investicijski ciklus odnosi se na projekte u obrazovanju. Dograđujemo i opremamo škole te gradimo školske sportske dvorane. Trenutačno imamo 17 ugovora u obrazovanju koji se financiraju bespovratnim sredstvima, a otvoreno je sedam gradilišta. Radi se u Ilači, Korođu, Negoslavcima i Štitaru, a prije nekoliko dana otvorili smo i gradilište u Retkovcima, gdje gradimo novu školu s devet učionica. Taj je projekt vrijedan sedam milijuna eura. Cilj je tih projekata uvođenje jednosmjenske nastave i cjelodnevnog boravka. Trenutno provodimo i 5 projekata izgradnje biciklističkih staza zajedno s općinama Privlaka, Lovas, Tovarnik, Andrijaševci i Vođinci, ukupne vrijednosti oko 5 milijuna eura. Riječ je o projektima koji doprinose sigurnijoj prometnoj povezanosti, potiču održivu mobilnost te dodatno podižu kvalitetu života naših stanovnika.
Koje biste projekte, među onima koji čekaju odobrenje, posebno istaknuli?
– Istaknula bih projekte iz područja zdravstva u okviru kojih će se uložiti tri milijuna eura u modernizaciju domova zdravlja u županiji. Oni uključuju nabavu nove opreme, poput 3D i 4D ginekoloških ultrazvuka, dentalne opreme, EKG uređaja i slično. Cilj je omogućiti građanima bržu, precizniju i dostupniju liječničku dijagnostiku u cijeloj županiji. Tu su i tri projekta iz socijalne skrbi vrijedna 5,5 milijuna eura, u okviru kojih će se ulagati u Centar „Mala Terezija”, Dom „Sveta Ana” i Dom za odrasle osobe Nuštar. Gradit će se četiri nove kuće, obnavljati i prilagođavati tri stana, nabaviti vozila za prijevoz korisnika… Cilj je poboljšanje uvjeta rada i života korisnika odnosno povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta za više od 80 korisnika.
Zadnjih godina često se spominju i prekogranični projekti?
– Da, to je česta praksa. Imamo više projekata u kojima surađujemo s partnerima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Novost nam je program Obzor Europa (Horizon Europe), što je iskorak u našem radu. Riječ je o projektu u koji je, uz nas, uključeno još 11 partnera iz podunavskih zemalja. Njegova vrijednost iznosi 12,5 milijuna eura. Cilj je provoditi zajedničke akcije za obnovu Dunava i Crnog mora kroz uključivanje lokalnih zajednica, edukacije, razvoj planova za održivo upravljanje vodama i jačanje otpornosti na klimatske promjene. To je znanstveno-istraživački projekt koji će nam biti od iznimne važnosti za daljnje reference. U novoj financijskoj perspektivi puno će se raditi upravo na takvim projektima.
Može li se reći da fondovi EU-a i projekti koji se financiraju kroz njih mijenjaju Vukovarsko-srijemsku županiju?
– Svakako. Tijekom proteklih godina u Vukovarsko-srijemsku županiju, kao i u cijelu Hrvatsku, uložena su golema sredstva u brojne projekte koji podižu kvalitetu života. Riječ je o sredstvima koja općine i gradovi iz svojih proračuna ne bi mogli osigurati. Tako obnavljamo infrastrukturu, gradimo vrtiće, škole, biciklističke staze i mostove, nabavljamo opremu za domove zdravlja te izravno podižemo životni standard građana.
Što je ključno da bi projekt bio odobren i realiziran?
– Najvažnije je da jedinice lokalne samouprave imaju viziju i strategiju razvoja, da znaju u kojem smjeru žele razvijati svoje općine i gradove te kakvi su im projekti potrebni. Također je od iznimne važnosti da općine i gradovi u trenutku otvaranja poziva već imaju spremnu projektno-tehničku dokumentaciju. Nju kasnije možemo prilagoditi zahtjevima natječaja, što znatno skraćuje vrijeme pripreme. Mi potom projekt administrativno prijavljujemo, pratimo njegovu realizaciju te podnosimo izvješća u narednih pet godina. Moram naglasiti da su naši načelnici i gradonačelnici vrlo proaktivni. Dokaz tome je i nedavno odobren projekt Općine Andrijaševci „Zeleni park”, vrijedan 4,5 milijuna eura. Bilo je više od sto prijava, ali projekt smo zajednički izvrsno pripremili te je na kraju odobren.
Koja je uloga Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije pri prijavljivanju projekata?
– Agencija pruža stručnu podršku općinama i gradovima na području cijele županije. To je vidljivo iz broja projekata i lokaliteta na kojima radimo. U županiji nema općine ili grada u kojem županijska Razvojna agencija ne provodi barem neki projekt. S nekim jedinicama lokalne samouprave radimo više, s nekima manje. Razlog je tome što neke od njih imaju vlastite razvojne agencije, LAG-ove ili urede poput TINTL-a preko kojih pripremaju projekte. Sve u svemu, svima služimo kao servis i dovoljno je javiti nam se za pomoć i suradnju.
Ima li mjesta za napredak?
– Radi se puno, ali uvijek ima mjesta za napredak. Tome svi težimo. Fondovi EU-a moraju se iskoristiti maksimalno i na najbolji mogući način jer je to ključno za budućnost svih nas i naše djece. Ti su fondovi izdašni i otvaraju puno mogućnosti, ali neće trajati zauvijek. Zato moramo raditi planski, sustavno i zajednički. Pozivam i ovom prigodom sve koji smatraju da im možemo pomoći da nam se jave ili predlože ideju. Kao agencija uvijek smo otvoreni za sve prijedloge i sugestije.
