Curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev, simptomi su na koje se sve češće, posebno ovih dana, žali veliki broj građana.
Ne biraju ni dob, ni spol, potvrđuje specijalizantica obiteljske medicine Iva Petričušić otkrivajući prave uzroke pošasti novijeg vremena. Klimatskim promjenama, migracijama ljudi i biljaka mijenja se životno okružje i povećava osjetljivost na alergene.
“Djelomično ih pripisujemo globalnim klimatskim promjenama i onečišćenju zraka koji negativno utječu na respiratorne alergije. Sinergijski učinci ekstremne topline i aeroalergena pojačavaju toksični učinak onečišćujućih tvari u zraku, što zauzvrat povećava alergeničnost aeroalergena”, pojašnjava sve češću pojavnost.
U Slavoniji su trenutno podudarne s cvatnjom pelina i ambrozije zbog čega je važno poznavati peludni kalendar, upućuje liječnica.
Grad Vinkovci i ove godine od početka peludne sezone mjeri vrstu i količinu peludi alergenog bilja u zraku na dnevnoj bazi. Uz peludnu analizu, novost je peludna prognoza koja može pomoći alergičarima, naročito u ovo vrijeme kada je ambrozija “najaktivnija”. Podaci se objavljuju jednom tjedno na web stranici.
Situacija u ambulantama trenutno je pod kontrolom. Prvi korak za lakše disati, izbjegavanje je alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline.
“Od lijekova, koriste se kapljice za nos kojima se smanjuje otečenost sluznice i povećava prohodnost dišnog puta u nosu, no ne dulje od tjedan dana kako ne bi dovelo do oštećenja sluznice. Može se nastaviti ukapavati fiziološka otopina ili voda s malo soli”, kaže doktorica Petričušić.
Dodaje kako se često propisivani lijekovi, antihistaminici, uzimaju u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje uzimati ih desetak dana prije cvatnje. Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi kod težih kliničkih oblika i na kraju imunoterapija ili hiposenzibilizacija.
Najbolji način prevencije je otkriti i izbjegavati alergene, održavati zelene površine i ne dozvoliti zarastanje u korove, ambrozije ili neke druge biljke koje su alergene.
“Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi. Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu koristite masku za lice kao zaštitu od peluda. Ako možete, promijenite boravište u sezoni peluda. Za prozračivanje prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito zamjenjujte filtre prema uputi. Usisavajte dva ili više puta tjedno. Za pranje odaberite krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine. Na potplatama cipela u prostoriju unosimo većinu (70 %) nečistoće u dom. Na ulaz u dom stavite otirač za noge. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se otuširajte i eventualno operite kosu”, preporučuje alergičarima liječnica Iva Petričušić, specijalizantica obiteljske medicine.
