Hrvatska je već neko vrijeme pod utjecajem toplinskog vala, a tome u prilog idu i visoke temperature ne samo tijekom dana već i noću. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u većem dijelu zemlje nastavlja se toplinski val uz poneki kratki pljusak koji za sobom ostavi još veću sparinu.
Za vrijeme trajanja ovako velikih vrućina potrebno je pridržavati se preporuka zdravstvenih ustanova kada su u pitanju neželjene nuspojave koje dolaze s ljetom i živom u termometru preko 30 Celzija.
Višednevne vrlo visoke temperature bez prirodnog rashlađenja poput vjetra ili oborina, jako su opasne za zdravlje, poručuju stručnjaci.
Nekakve generalne preporuke svakako su skloniti se u najhladniju prostoriju stana ili kuće te izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana.
„Potrebno je izbjegavati naporan fizički rad, a akoto zbog zaposlenja nije moguće, obvezno se treba zaštiti kapom i namazati kremom koja štiti od UV zračenja”, objašnjava nam iz Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci Tena Galić, dodavši kako se tijekom vrućina posebna pažnja mora usmjeriti na novorođenčad, malu djecu, starije osobe te osobe s kroničnim bolestima.
Osobe starije dobi, kaže Tena, ne smiju se izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici. Ako je nemoguće izbjeći izlazak, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom.
Uslijed vrućina, može doći do toplinskog udara ili sunčanice, a neki od simptoma su glavobolja, vrtoglavica, nelagoda, uznemirenost i smetenost.
U pružanju prve pomoći u takvim slučajevima, govori Tena, neophodno je osobu premjestiti u hladniji prostor, ukloniti što više odjeće i osobu hladiti mokrim oblozima do dolaska hitne medicinske službe.
Prema izvještaju hitnih službi Hrvatske, povećan je broj dolazaka na hitne bolničke prijeme ali i poziva prema terenskim ekipama. „Teško je govoriti o konkretnim brojkama, no na svu sreću još uvijek se ne radi o velikim intervencijama”, rekao nam je Predsjednik udruge djelatnika Hitne medicinske pomoći Danijel Šota, dodavši kako se ne može govoriti o povećanom broju dolazaka i slučajeva zdravstvenih tegoba ljeti u odnosu na ostale mjesece u godini jer su zimi intervencije drugačijeg tipa.
U velikom se dijelu, kaže Šota, radi o starijim osobama ili onima s kroničnim oboljenjima. „U slučaju da osjetite tjeskobu, zujanje u ušima, grčeve u ekstremitetima, glavobolju, prekomjernu žeđ odmah potražite stručnu pomoć”, poručuje Šota.
Spomenimo kako su važni brojevi u slučaju nužde 194 Hitna medicinska služba i Europski broj za hitne službe 112, a kako ne bi došlo do njihovog utipkavanja, pridržavajte se svih pravila i savjeta Hitne službe te Crvenog križa.
