Hrvatska, usprkos kontinuiranom rastu ekološke proizvodnje, ne može u ovom trenutku kroz biološku proizvodnju niti približno zadovoljiti svoje potrebe, kaže prvi čovjek županijskog Agro-klastera Zdenko Podolar.
Prema posljednjim podacima za 2019.g., u nas posluje 5 548 ekoloških poljoprivrednih subjekata od čega je 5 153 proizvođača i 395 prerađivača. Od raspoloživih preko 1,5 milijuna hektara za poljoprivrednu proizvodnju tek nešto preko 100 tisuća ha ili 7,19 % je u režimu ekološke proizvodnje. Od toga broja, 52 587 ha otpada na oranice i vrtove, 40 648 na pašnjake i tek 14 934 ha na trajne nasade.
U proizvodnji i preradi voća i povrća, gdje se očekivao veliki rast i potencijalno je najveća dodana vrijednost, eko proizvodnja je rasla značajno sporije nego kada su u pitanju površine pod pašnjacima i ratarskim kulturama. S druge strane, gledano s pozicije potencijalnih proizvođača, pitanje je, postoji li domaće tržište koje je spremno trajno konzumirati i platiti ekološke proizvode.
Rast životnih troškova uslijed pandemije koronavirusa i ratnih zbivanja u Ukrajini negativno će utjecati na kupovnu moć i ekološki proizvodi većini će zbog cijene biti nedostupni. Dodatna opasnost za domaće proizvođače je i nelojalna konkurencija unutar EU, koja će se zbog gubitka ruskog i ukrajinskog tržišta i potrage za novim tržištima definitivno pojaviti i kod nas, pojašnjava Podolar dodajući kako u nekom kratkoročnom razdoblju nije za očekivati značajniji rast niti će se ekološki proizvodi bolje pozicionirati na tržištima prodaje.
Podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju jesu nešto drugačiji, po strukturi možda i nešto povoljniji, ali u suštini je slika gotovo identična.
„Naime, u našoj županiji je pod ekološkom proizvodnjom tijekom 2020. godine bilo 4 416 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se 3 445 ha ili 78% odnosilo na oranice i vrtove, 306 ili 6,9% na pašnjake i 665 ha (15%) na trajne nasade. I kod nas je premali udjel ekološke proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a razlika u odnosu na RH je što su u ukupnoj strukturi pašnjaci manje zastupljeni jer su zbog dugogodišnje loše situacije u stočarskoj proizvodnji vremenom pretvarani u oranice. Zato, s obzirom i na ukupnu situaciju s plasmanom stoke na tržištu, ne iznenađuje podatak da u našoj županiji u režimu eko uzgoja kada se govori o stočarskoj proizvodnji, imamo tek 175 goveda i 1 060 ovaca. Ukupno, u Vukovarsko-srijemskoj županiji posluje 185 gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivredom i imaju certifikat da su ekološki proizvođači”, navodi Podolar dodajući kako Agro-klaster d.o.o. ima poslovnu suradnju s 15-tak eko proizvođača od kojih je većina s područja naše i Osječko-baranjske županije.
„Eko proizvodi koje tržimo su orah, lješnjak, aronija, šparoga, voćni sokovi, pekmez, čajevi, kim, različite vrste brašna (raženo, pirovo, heljdino) te proizvodi od bundeve – ulja i sjemenke. Nažalost, nemamo dojam niti informacije da se broj ekoloških proizvođača, pogotovo kada je riječ o proizvodnji i preradi voća ili povrća, povećava. Pomaci su vidljivi jedino kod proizvođača orašastih plodova (lješnjak, orasi). Razlog za to su zasigurno i poticajne potpore te relativno dobra situacija na tržištu jer postoji zadovoljavajuća potražnja za ovim domaćim proizvodima”, zaključuje direktor županijskog Agro-klastera.
