Na današnji dan, na povijesnoj sjednici posljednjega staleškog zasjedanja Hrvatskoga sabora, 23. listopada 1847. u staroj zagrebačkoj zgradi na Markovu trgu, hrvatski jezik proglašen je službenim u javnoj uporabi. Govor koji je mladi plemić Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. održao u Saboru na hrvatskom jeziku, u kojem je predlagao da se hrvatski jezik uvede kao diplomatski umjesto latinskog, označio je punoljetnost hrvatskog jezika i društvene svijesti. To je bilo prvi put da jedan zastupnik Hrvatskog sabora govori hrvatski, unatoč činjenici da je službeni jezik tada bio latinski. Kukuljevićevi zahtjevi nisu odmah ispunjeni, ali se nije ni dugo čekalo. Na povijesnoj sjednici posljednjeg staleškog zasjedanja Hrvatskog sabora 23. listopada 1847. godine, nakon temeljitog razmatranja Kukuljevićeva prijedloga, Sabor je hrvatski jezik proglasio službenim u javnoj uporabi.

Polet uporabe hrvatskog jezika prepoznavao se i na sveučilištu. Profesor filozofije na Zagrebačkom sveučilištu Matija Smodek gorljivo je radio na uvođenju materinskog jezika na sveučilište, kako bi budio svijest studenata o Hrvatskom narodnom preporodu. Uskoro mu je odobreno da može besplatno predavati ”materinji jezik” kao neobvezatan predmet za one slušače Akademije koji to žele. Njegovo uvodno predavanje iz 1832. smatra se i početkom uporabe hrvatskog jezika na najvišem učilištu u Hrvatskoj. Uvođenje hrvatskog jezika kao službenog označilo je uspjeh preporoda, a hrvatski nacionalni pokret postao je realna politička snaga u Habsburškoj Monarhiji.