4 C
Vinkovci
Četvrtak, 8. prosinca 2022.

Ivan M. Čuljat: Vizionar i intelektualac, zaslužnik sa šegrtskom izobrazbom

Više od autora

- vl promo-
Tihana Papac
Tihana Papachttps://novosti.hr
tihana.papac@novosti.hr

“Ivan M. Čuljat – U Vinkovcima između dvaju ratova” najnoviji je knjiški uradak prof. Zlatka Virca, istaknutog člana Povijesnog i športskog društva Hrvatski sokol Vinkovci koje je ovaj istraživački projekt vrijednog vinkovačkog kroničara uvrstio u svoju biblioteku.

Knjiga će javnosti biti predstavljena večeras u 18 sati, u dvorani Barun Trenk, a njeni reci bilježe spoznaje o pioniru poduzetništva u Vinkovcima, domoljubu, lokalpatriotu i filantropu.

“Lik Ivana Mate Čuljata pojavio se u mojim spoznajama onoga trenutka kad sam počeo proučavati vinkovačku povijest. Ono po čemu je Čuljat zadužio cijelu Hrvatsku je njegova djelatnost u Hrvatskom Radiši, a na što me upozorila prof. dr. Mira Kolar Dimitrijević, povjesničarka koja se među prvima zanimala za gospodarsku povijest Hrvatske”, piše prof. Virc u predgovoru.

FOTO: Privatna arhiva/Pitomci Hrvatskog radiše

Naime, kako nas uvodi u priču, Čuljat se krajem 19. stoljeća vraća u Vinkovce sa školovanja iz Srijemske Mitrovice i otvara trgovinu na Prkosu. Politički Starčevićanac, pravaš, kršćanskog i patrijarhalnog odgoja, egzistencijalno osiguran, veliki donator, slovi u to vrijeme među sugrađanima kao oličenje poštenja, a svoju energiju posebno usmjerava u školovanje i zapošljavanje siromašne djece osnivajući Hrvatskog Radišu sa središtem u Zagrebu. Osobno je zaslužan za otvaranje učeničkih domova, školovanje i pomoć pri zapošljavanju u obrtništvu i trgovini čak 300 mladih s ovog prostora. Nagrađen je zlatnim grbom i jedinstvenim priznanjem Središnjice, no taj njegov doprinos danas je malo poznat, kao i brojni drugi, nepravedno zanemareni, ali ovom knjigom konačno evocirani.

“Ono što je njegova okolina odmah prepoznala bila je činjenica da Čuljat nikad nije promišljao u svoju korist, već dapače, nesebično se trudio dati zajednici što više. To poštenje prema općoj stvari, jedinstvo riječi i djela, privlačilo je poklonike do posljednjih dana”, piše Virc o Vinkovčaninu čija je uloga posebno snažna u međuratnom razdoblju uživajući nemjerljivo povjerenje zajednice.

FOTO: Privatna arhiva/Čuljat s obitelji

Upravo ga te njegove osobine lansiraju i u politički život grada, prvotno kao općinskog, potom gradskog zastupnika, pa iako tadašnjim nacionalnim vlastima nepoćudan, narod ga stalno bira na zastupničke pozicije. Njegove zasluge su, između ostaloga, što park Meraja nije prenamijenjen u građevinske parcele, a groblje je preseljeno na novu lokaciju, današnju Kačićevu, naglašava Virc. Nadalje, današnja Starčevićeva ulica nosi ime njegovim prijedlogom, plinofikacija rasvjete u gradu, ali i titula tutora, tada glavnog kontrolora vjerničkog novca u crkvenom odboru. Usprkos neslaganju s dijelom svećenstva u tadašnjoj crkvi sv. Ivana Nepomuka (današnjoj Velikoj crkvi), beskrajno povjerenje građana ovaj čovjek bez mrlje uživao je upravljajući časno vjerničkim novcem i pri uređenju gradskog groblja. Jedan je od osnivača današnjeg velikog crkvenog zbora „Sv. Cecilija.”

Zanimljivo, još u tom vremenu, kao trgovac, ali prvenstveno kršćanin zalaže se za zabranu rada nedjeljom. Rizničar u Hrvatskom pjevačkom i tamburaškom društvu „Relković”, zaslužan je što je ono 1906. dobilo društvenu zastavu koja je prema nekima bila najljepša ili najbogatija zastava koju je imalo neko društvo u Hrvatskoj. Nesretan zbog nastupa po ondašnjim gostionicama, Ivan M. Čuljat predlaže izgradnju dioničkog društva Hrvatskog doma preteču Velikog kina. Simbolično, otvoren je 1923. godine, a stotinu godina kasnije na istom mjestu vrata će otvoriti najsuvremenija knjižnica u RH, komentira znakovitu podudarnost povjesničar. Sanjao je mjesto na kojem će sva društva i udruge ondašnjeg vremena imati prostor za svoje djelovanje i u tome je i uspio.

“Njegove organizatorske sposobnosti bile su veoma brzo prepoznate tako da ga vinkovačka sredina prihvaća kao voditelja akcije i poslova oko kupnje, preuređenja i proširenja Hrvatskog doma. A kad se taj Hrvatski dom otvorio 1923. upravlja njime, postaje baza za djelovanja svih hrvatskih kulturnih i karitativnih društava koja sada imaju prostor za svoje prezentacije. Dom je bio neuništiva institucija koju sve političke promjene i pritisci nisu mogli uništiti, a cijela Hrvatska prepoznavala ga je kao snažno žarište hrvatske samosvojnosti. Čuljat je strogo vodio računa o isplativosti pojedinih akcija, ali i da ne bude mjesto stranačkih prepucavanja. Velebna proslava obljetnica hrvatskih društava koja je održana 1937. godine bila je možda najrječitiji primjer vinkovačkog jedinstva”, piše autor.

Čovjek sa šegrtskom izobrazbom, četiri razreda osnovne i tri šegrtske škole, no djelovanjem pravi vizionar i intelektualac, svojim je radom za ondašnju zajednicu zadužio povijest Vinkovaca za sva vremena. Čuljatova ostavština sinonim je za živu trgovačko-obrtničku klimu grada u međuratnom razdoblju u kojem su Vinkovci civilizacijski u ovom dijelu Slavonije bili daleko urbanija sredina od većih gradova u okruženju, svjedoči prof. Zlatko Virc u knjizi o istaknutom Vinkovčaninu izvučenom iz ropotarnice bogate prošlosti življenja od prije stoljeća na ovom prostoru. Promocijom knjige bit će obilježeno i 30 godina obnove rada Hrvatskog sokola.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno