Epidemija koronavirusa podsjetila nas je koliko je važna mentalna i fizička higijena kada je riječ o očuvanju zdravlja odnosno važnosti imuniteta organizma. Elementarne navike, koje smo usvajali kao djeca, pokazale su se presudnim u borbi protiv brojnih bolesti, jednako i virusnih.
Redovito pranje ruku, kašljanje i kihanje u lakat, ne unošenje u lice sugovorniku, provjetravanje prostorija, higijena tijela, rublja i prostora – sve nabrojano dio je civilizacijskog dosega kada je riječ o kulturi ophođenja prema sebi i drugima, a izravno čuvar je našeg zdravlja.
Virusne respiratorne bolesti prenose se udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus nakon kihanja i kašljanja oboljelih osoba (aerosoli). Zaražena osoba virus širi i prije početka pojave prvih simptoma što dodatno pospješuje širenje virusa. Zbog ovakvog širenja, nošenje maski za lice uvelike smanjuje prijenos virusa s jedne osobe na drugu.
Kiseli kupus – vitaminska bomba
Istraživanja su pokazala pozitivan učinak pojedinih tvari na imunološki sustav, u smislu bolje obrane organizma od mikroorganizma i kraćeg trajanja bolesti. Danas kada nam je gotovo sve dostupno sve više se vraćamo prirodi i pripravcima koje su naši stari imali u svojim ‘kućnim ljekarnama.’ Nije stoga neobično da se razna jela od primjerice kiselog kupusa, namirnice iznimno bogate vitaminom C, konzumiraju upravo u zimskim mjesecima.
Najpoželjnije namirnice u jačanju imuniteta su: jabuka, brokula, zeleni i crni čaj, citrusno voće, crvena paprika, kiseli kupus, grah, suho voće, đumbir, žitarice, med, maslinovo i laneno ulje i masna riba.
Piti što više tekućine i hraniti se zdravo kako bi osnažili prirodni imunitet organizma dobar je pravac očuvanja zdravlja. Antioksidansi i optimalan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina pomažu u prevenciji upalnih procesa i podizanju imuniteta organizma.
Serotonin – “srećko” za imunitet
Nevjerojatno, ali istinito. Jedna od najfascinantnijih činjenica je da se zapravo oko 95% serotonina, neurotransmitera poznatog pod nazivom “hormon sreće”, nalazi upravo u crijevima. Mozak i crijevni živčani sustav neprestano “razgovaraju”, pojašnjavaju stručnjaci. U trbuhu osjećamo uzbuđenje, nervozu, stres i brojne druge osjećaje koje naš mozak interpretira kao informacije po kojima onda djeluje. Jednako tako, naš želudac šalje mozgu poruku da je pun i da bismo trebali prestati jesti. Svakodnevno, u milijun različitih situacija, naša dva živčana sustava neprekidno razmjenjuju važne podatke. Dobre bakterije koje se nalaze u crijevima, pravi su borci kada je riječ o preradi hrane i borbi sa štetnim virusima. Bez dobrih bakterija, rad našeg probavnog sustava je usporen, ne stvara se dovoljno serotonina, ranjiviji smo i izloženiji brojnim napadima virusa. Slikovito rečeno, u crijevima se odvija protjerivanje uljeza i štetnih tvari. Dakle, zdrava crijeva su iznimno važna za naše ukupno zdravstveno stanje i još je jednom dokazano da prava snaga dolazi iznutra.
Stres kao okidač
U današnje je vrijeme gotovo nemoguće potpuno izbjeći stres, a upravo on ima ogroman učinak na serotonin i okidač je brojnih bolesti koje se razvijaju uslijed pada imuniteta. Upravo stoga, boravak u prirodi i dobar, kvalitetan san važan je čimbenik “punjenje baterija”, a tako i u obrani organizma od infekcija. Spavanje je neophodno za optimalan rad našeg imunološkog sustava. Nedostatak sna može s vremenom uzrokovati ozbiljnije probleme. Prevencija raznih bolesti, uključujući respiratorne, podrazumijeva boravak što više vremena na svježem zraku i umjerenu fizičku aktivnost.
