Danas slavimo blagdan Velike Gospe ili svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ovo je ujedno i državni blagdan koji se svake godine obilježava 15. kolovoza i na taj dan vjernici diljem Hrvatske hodočaste u brojna marijanska svetišta. Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi”.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere, odnosno da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
U Hrvatskoj je pak duga tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, glad, nevolje i napade hrvatski narod preživio je pod zaštitom Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor nazivali smo je iz zahvalnosti i kao “kraljicu Hrvata”.
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu “Hvaljen Isus i Marija, jer Hrvati su kršćanskom pozdravu “Hvaljen budi Isus Krist” dodali i njegovu majku Mariju. Mariji u čast i slavu posvećeno je 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj.
Još u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena u Solinu je dala sagraditi dvije crkve, onu Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana. Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi.
Don Frane Bulić našao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka. Izgorjela je 1875., a sadašnja je sagrađena 1878. godine.
